Povjerenstvo je lani pokrenulo ukupno 117 postupaka za utvrđivanje sukoba interesa, a u 36 slučajeva utvrdilo je da nema osnove za pokretanje takvog postupka. Na zahtjev dužnosnika dalo je 122 obrazloženja mišljenja, te dodatnih 37 mišljenja na zahtjev osoba koje nisu bile dužnosnici u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
Pročitajte i ovo
U izvješću se napominje kako je, zbog nepreciznog zakona, Upravni sud u jednom slučaju protumačio kako je Povjerenstvo nadležno utvrditi tko se sve smatra dužnosnikom, odnosno na koga se odnosi Zakon o sprječavanju sukoba interesa.
Upozoravaju, međutim, da su ravnatelj HRT-a Goran Radman i jedan član Vijeća za elektroničke medije još 2013. pokrenuli upravni spor, osporavajući nadležnost Povjerenstva u njihovim slučajevima. Iako je sud po zakonu dužan odlučiti u roku od 60 dana, tijekom 2014. nije bilo zakazano ni jedno ročište pa Povjerenstvo napominje kako još nije jasno hoće li se praksa upravnih sudova razvijati u istom pravcu.
20-ak dužnosnika se žalilo na kazne Povjerenstva za sukob interesa
Radman je, naime, podnio tužbu protiv Povjerenstva, tvrdeći da kao glavni ravnatelj HRT-a ne mora ispoštovati odluku Povjerenstva te podnijeti imovinsku karticu, jer nije državni dužnosnik.
Povjerenstvo u izvješću ocjenjuje kako lani nije došlo do značajnijeg napretka u razumijevanju situacija koje bi mogle predstavljati potencijalni sukob interesa, što se, kažu, vidi i iz podatka da se najčešće povrede zakona odnose na članstvo dužnosnika u upravnim tijelima i nadzornim odborima trgovačkih društava, ustanova ili izvanproračunskih fondova koji nisu utvrđeni kao pravne osobe od posebnog interesa države.
Dužnosnici su lani Povjerenstvu podnijeli ukupno 1.176 izvješća o imovinskom stanju, za koja je Povjerenstvo provelo prethodnu administrativnu provjeru, u kojoj je 559 dužnosnika pozvalo da nadopune imovinske kartice.
Dužnosnici su najčešće "zaboravljali" navesti podatak o iznosu godišnje plaće, podatke o vjerovnicima i sl. Tijekom provjere utvrđeno je i kako 153 dužnosnika nije dostavilo imovinske kartice nakon prestanka mandata.
Povjerenstvo se u izvješću žali na izostanak "jasno i javno izražene osude svakog oblika koruptivnog ponašanja koja obuhvaća i javnu osudu svakog primjera utvrđenog sukoba interesa".
Navode kako političari, ne razumijevajući pravilno normativni okvir u kojem djeluju pojedina tijela, često javno iznose teze o instrumentaliziranju institucija, čime se, upozorava Povjerenstvo, neopravdano slabi autoritet i povjerenje koje bi te institucije trebale imati.
Naglašavaju kako je osnovni cilj Povjerenstva bilo jačanje povjerenja građana u tijela javne vlasti, ali i kako stvarno uspješno suzbijanje korupcije ovisi o suradnji i o zajedničkim naporima različitih državnih tijela, nevladinih organizacija i medija, unutar države, ali i na međunarodnoj razini.
U izvješću se navodi i kako je lani, nakon dva rebalansa državnog proračuna, za rad Povjerenstva bilo osigurano 5.611.000 kuna od čega je utrošeno 82 posto. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
