Saljski Mardešić simbol je proizvodnje na hrvatskim otocima. Kroz ruke 70 zaposlenika na dan prođe 55 tisuća ribljih konzervi. Posla je toliko da im godinama nedostaje radne snage.
Pročitajte i ovo
"Trenutno tražimo 20 radnika. Nudimo neto plaću od četiri tisuće kuna besplatan smještaj", rekao je Darko Bonja, voditelj prodaje.
I pored radnih mjesta, stanovnici odlaze za boljim prilikama. Dugi otok nekada je imao pet tisuća stanovnika. Danas ih u 11 naselja živi tek 1.500. U školama u Salima i Božavi ukupno je 56 učenika. Iako općina plaća udžbenike te daje porodiljne naknade i do 10 tisuća kuna, djece je sve manje i manje.
"Mislim da je u prvom redu pitanje posla, pitanje egzistencije", rekao je Gordan Dragaš, ravnatelj OŠ Petar Lorini Sali.
Neki otočani smatraju kako bi od promjene politike prema otocima profitirala i država.
"Ono što me uvijek fascinira je marljivost ljudi s Dugog otoka, koji od malo zemlje naprave pravi maslinik. I uvijek se čudim kako država ne prepoznaje bogatstvo naših otoka", rekao je Ante Mihić, ravnatelj Knjižnice i čitaonice Sali.
"Vlast u Zagrebu ne prepoznaje bogatstvo i mogućnosti koje otoci daju svojoj domovini", zaključio je.
S vodoopskrbom nikako na zelenu granu
Da su uvjeti života bolji, možda bi ljudi na Dugom otoku živjeli i radili. U malenim mjestima poput Dragova, čak ni s novom seoskom gusternom, s vodoopskrbom ne mogu na zelenu granu.
"Mi vodu trenutno ne pijemo. Ona će nam koristiti u ljetnom periodu, kad naše gusterne presuše", objasnio je Dragan Marčina iz Dragova.
Infrastrukturni problemi i nemar države brinu otočnog načelnika. Prošlog ljeta situacija je, kaže, bila dramatična.
"Imali smo invaziju turista. Svaki dan je na otoku bilo po 10 tisuća ljudi. Zalihe vode su nikakve i imali smo velikih problema", rekao je Zoran Morović, načelnik Općine Sali.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
