Dalić: Ne brinite, neće biti rebalansa proračuna

'Rebalansa neće biti, posebno neće biti rebalansa koji bi širio fiskalne neravnoteže, oko toga se ne trebate brinuti', poručila je ministrica SDP-ovcu Gordanu Marasu, koji je nju i vladu pozvao na što skorije donošenje rebalansa, posebno, kako je rekao, s obzirom na za 4 posto slabije punjenje državnog proračuna u prva tri mjeseca 2011. 'To znači 4,5 milijardi kuna manje u proračunu, morate paziti da planirani deficit od 15 milijardi kuna ne naraste na 20 milijardi', poručio je Maras.

Inače, u izvješću stoji da su proračunom za 2010. ukupni prihodi realizirani u iznosu od 107,7 milijardi kuna, što je za 2,8 milijardi ili 2,5 posto manje nego u 2009. Prihodi od poreza ostvareni su u iznosu 61,8 milijardi kuna, odnosno 2 posto više nego godinu ranije, najviše od PDV-a (37,7 milijardi kuna ili 1,7 posto više nego u 2009.).

Što se rashoda tiče, oni su iznosili 121,9 milijardi kuna, što je u odnosnu na 2009. povećanje od 1,7 milijardi. Najveći dio rashoda odnosio se na mirovine (34,8 milijardi kuna) te resor zdravstva i socijalne skrbi (24 milijarde kuna). Ukupni manjak državnog proračuna u 2010. iznosio je 14 milijardi kuna ili 4,2 posto BDP-a, a konsolidira li se to s ostvarenjem izvanproračunskih fondova i jedinica lokalne samouprave, ukupni manjak konsolidirane opće države iznosi 14,5 milijardi kuna ili 4,3 posto BDP-a.

tri vijesti o kojima se priča Stručnjaci upozoravaju Težak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca sramotan incident Muškarac gazio ruže koje simboliziraju ubijene žene u Hrvatskoj, otkriveno tko je on Traje potraga Razbojnik hara Trešnjevkom: U pola sata napao dvojicu muškaraca, a na meti su mu bile ove stvari

Oporbeni članovi Odbora nisu podržali izvješće, prozivajući vladu za fiskalnu neodgovornost te nesposobnost u izvlačenju zemlje iz krize. Maras (SDP) najpogubnijim od svih negativnih pokazatelja politike HDZ-ove vlade smatra to što, kako je rekao, zaduženje države od preko 40 milijardi kuna u zadnje tri godine nije za rezultat imalo nikakve pozitivne promjene u fiskalnoj i gospodarskoj politici.

'Imamo li kakvih rezultata od toga, jesmo li od tog zaduženja otvorili i jedno radno mjesto, ostvarili jedan posto gospodarskog rasta', upitao je vladajuće, naglasivši da je u zadnje tri godine zabilježen gospodarski pad od 7,5 posto te izgubljeno 120 tisuća radnih mjesta. Zlatka Koračevića (HNS) zanimalo je do kada će, po njegovu mišljenju, vlada sve stvari u državi gledati drukčijim očima, puno ljepše nego što stvarno jest, a ne shvaćati dramatičnost trenutka hrvatskih financija i gospodarstva.

'Ako deficit ide u potrošnju, a kod vas ide u potrošnju, onda je to šteta', poručio je ministrici, ocijenivši kako za prihvaćanje ovog izvješća, kao i proračuna, zaista treba imati puno hrabrosti. 'Nije dobro da su u političkoj raspravi o javnim financijama o njima govori paušalno, kao da je to nešto što je moguće promijeniti preko noći', poručila je Dalić oporbenjacima.

Naglasila je da je proračun 'egzaktan dokument', da nije podložan promjenama izazvanima političkim pojmovima poput 'čarobnog rješenja koje evo baš ministrica financija ne vidi, a svi ostali vide'. Istaknula je i da vlada put izlaska države iz krize želi ostvariti otvaranjem prostora privatnom sektoru da bude pokretač gospodarskog rasta, a da je zadatak fiskalne politike tu krizu ublažiti, pa i deficitom proračuna što, naglasila je, rade i ostale europske države.

U obranu ministrice i vlade te prošlogodišnje proračuna stali su i HDZ-ovi članovi Odbora, pa je Nevenka Majdenić kazala da je vlada vodila realnu politiku s kojom bi svi mogli biti zadovoljni. Oporbi i svima koji u negativnom kontekstu spominju vladine mjere i ekonomske trendove poručila je da negativno utječu na poduzetničke aktivnosti i ne žele dobro Hrvatskoj.

Predsjednika Odbora Gorana Marića (HDZ) zasmetale su, pak, Marasove tvrdnje da svi analitičari govore o maloj stopi gospodarskog rasta u ovoj godini. 'Molim kolegu Marasa da me poštedi financijskih analitičara, tih pripravnika u 'Bossovim' odijelima, iz nekih financijskih institucija koji pokušavaju svima nama dijeliti lekcije, a neka se samo vidi na koji se način financiraju, od koga dobivaju plaću, na koji način žive, onda će se razumjeti zašto takve stavove plasiraju u javnost', poručio je Marić. Pozvao je na pronalaženje novih modela zaduživanja države, jer aktualna, smatra, donose dobro samo poslovnim bankama, prozivajući pritom HNB da je postala sastavnica poslovne politike banaka, a ne nacionalne ekonomske politike.

'Financiranje deficita ne smije biti najplodonosniji izvor dobiti poslovnih banaka, a tome uvelike pridonosti kreditno-monetarna politika HNB-a i izostanak sinkronizacije fiskalne i monetarne politike, isključivo zbog neželjenja monetarne politike. Tako će biti i ubuduće ako se odluke u HNB-u i dalje budu donosile bez Savjeta HNB-a, a Savjet bude zasjedao bez ministrice financija i predsjednika Odbora za financije', istaknuo je Marić. (Hina)