Stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila nije izenađen izlaznim anketama referenduma za koji se, kaže, moglo očekivati da će proći.


Stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila za Dnevnik Nove TV prokomentirao je ukrajinski referendum.

Kako komentirate izlazne ankete referenduma?

Pa nije iznenađenje. Moglo se očekivati da će referendum sigurno proći i da će to biti visok postotak.

Što sada slijedi? Koga ovaj referendum obvezuje? Znači li to da će Krim biti pripojen Rusiji? Kakva je procedura?

Pa vrlo sigurno se oni sutra neće probuditi kao građani Rusije. Sada postoji procedura. Krimske vlasti bi morale zatražiti od Rusije, nakon toga slijedi odgovor Rusije. Postoji procedura i u toj proceduri proći će jedan dobar dio vremena, to može ići i do godinu dana. Naravno, što se duže bude odgađala ta odluka postojat će veća šansa za određeni razgovor i kompromis. Ukoliko se to učini vrlo brzo, odnosno ako Rusija vrlo brzo odgovori na zahtjev Krima o priključenje Rusiji to će produbiti krizu sigurno vrlo brzo.

Što je s trećinom stanovnika Krima (Tatarima i Ukrajincima) koji ne žele odcjepljenje?

U svakom slučaju ono što se sad događa u Ukrajini, da se mijenja ustavni poredak i traže se modeli zaštite svih onih manjina, odnosno onih koji se eventualno mogu osjećati ugroženima političkim promjenama. To isto bi trebalo u svakom slučaju postići na Krimu. Dakle svi oni koji su manjina, a tu su Ukrajinci, Tatari i drugi, bi morali imati zaštitu prema Ustavu, odnosno morali bi imati onu zaštitu kao što je to nekakav standard, recimo to tako, u europskom prostoru.

Na granici s Krimom sve je više ukrajinske vojske. Na samom Krimu je oko 22 tisuće proruskih snaga. Postoji li mogućnost da Ukrajina vojnim putem pokuša zadržati Krim?

Pa Ukrajini je jasno da je to nemoguće i oni su na kraju krajeva rekli da neće koristiti svoje snage. Dogovorili su i primirje s Rusijom do 21.03. i u svakom slučaju bez obzira kako se kriza bude razvijala na samom Krimu, Ukrajini je jasno da svako potezanje oružja ne bi dobro bilo i u tom slučaju bi mogli izgubiti puno više nešto što bi dobili. Tako da sigurno neće posezati za oružjem jer na kraju krajeva to bi i zakompliciralo dodatno njihovu poziciju.

Europska unija Rusiji je najavila sankcije. U Hrvatskoj ih mnogo ima, koji su otvorili tvrtke i kupili nekretnine? Što će biti s tim i njihovim radnim dozvolama, vizama?

Pa za sada ništa. Ako Europska unija bude recimo to tako poduzimala neke oštrije sankcije i u tom smislu donijela odluke koje bi obvezivale Republiku Hrvatsku u odnosu na ruske banke, firme, ljude koji se pojave u Hrvatskoj onda bi to Hrvatska trebala prihvatiti. U svakom slučaju, za sada se neće ništa posebno dogoditi. Ni Europska unija ne žuri previše s određenim sankcijama koje bi moža ugrozile ekonomske interese i jedne i druge strane.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook