VIDEO Za odcjepljenje od Ukrajine i pripajanje Rusiji glasovalo 93% birača!

Za odcjepljenje od Ukrajine i pripajanje Rusiji glasovalo je 93 posto birača. Službeni rezultati bit će objavljeni sutra. Do 16 sati izjasnilo se više od 70 posto od milijun i pol birača!

Pročitajte i ovo Sporna pitanja IGRAČKA VELIKIH SILA Nakon referenduma za Krim više ništa neće biti isto Moskva izolirana UN-ova rezolucija o Ukrajini: Rusija uložila veto, Kina suzdržana

"93 posto stanovnika Krima izjasnilo se za pripojenje Rusiji, a sedam posto za autonomni status Krima u okviru Ukrajine", pokazuju preliminarni rezultati što su ih objavile separatističke vlasti Krima. Separatistički predsjednik krimske vlade Sergej Aksjonov odmah je pozdravio "povijesnu" odluku. "Hvala svima koji su sudjelovali na referendumu i odlučili. Danas smo donijeli jako važnu odluku koja će ući u povijest", napisao je Aksjonov na društvenoj mreži Twitter.

Krim će u ponedjeljak službeno tražiti pripojenje Rusiji

Krim će u ponedjeljak službeno tražiti pripojenje Rusiji, najavio je nedjelju navečer separatistički premijer Sergej Aksjonov na društvenoj mreži Twitter nakon referenduma. "Parlament Krima sastat će se u ponedjeljak na izvanrednom zasijedanju kako bi odobrio službenu kandidaturu za pripojenje Ruskoj Federaciji", rekao je Aksjonov. "Službeno izaslanstvo parlamenta otići će u Rusiju", dodao je. "Želimo napredovati što je brže moguće, uz poštivanje svih legalnih procedura", rekao je proruski premijer.

FOTO Evo što Ukrajina gubi, a Rusija dobiva pripojenjem Krima

EU poručila Rusiji: Refrendum je bespravan, sankcije slijede u ponedjeljak!

Španjolski promatrač Enrique Ravelho istaknuo je kako na Krimu postoji "puno veća sloboda" nego u njegovoj Kataloniji. "Možda Katalonci neće moći glasovati ovako slobodno kao vi danas", rekao je Ravelho, osvrčući se na sličan referendum kojeg Katalonija namjerava održati u studenom 2014.

IGRAČKA VELIKIH SILA Nakon referenduma za Krim više ništa neće biti isto

Referendum na kojemu se 1,5 milijuna birača trebalo izjasniti za integraciju s Ruskom Federacijom ili veću autonomiju unutar Ukrajine odvijao se uz prisutnost ruskih vojnih snaga koje su uz prorusku miliciju već dva tjedna raspoređene u regiji.

Gužve na biralištima od jutra

U Sevastopolju, povijesnome gradu u kojemu je već više od 200 godina stacionirana ruska Crnomorska flota građani su na birališta izašli u velikom broju već u ranim jutarnjim satima, a u prvih pola sata, kako prenosi novinar France Pressea, glasačke je listiće ispunilo 65 posto upisanih na izbornim listama.

U Bakčisaraju, "glavnome gradu" tatarske muslimanske zajednice na Krimu, čiji su vođe pozvali na bojkot referenduma, Tatara nije ni bilo na ulicama. Samo su Ukrajinci ruskoga podrijetla glasali s puno entuzijazma, radujući se što će uskoro dobiti priliku odbaciti ukrajinske putovnice i nadajući se boljem životu nakon moskovskih subvencija. Agencije javljaju da je nekim novinarima ulaz na određena biračka mjesta u Sevastopolju i Simferopolju bio onemogućen.

"Ovo je povijesni trenutak, svi će biti sretni. Počinje novo razdoblje", rekao je novinarima proruski orijentirani krimski premijer Sergej Aksjonov pošto je glasao u Simferopolju.

Zadnji je poziv na bojkot stanovnicima Krima u noći na nedjelju uputio privremeni ukrajinski predsjednik Oleksander Turčinov. On je osudio "pseudo-referendum što ga je organizirala marionetska krimska pseudo-vlast pod kontrolom ruskih trupa" te kazao kako njegovi rezultati "ni u kojemu slučaju neće biti odraz stvarnih osjećaja stanovnika Krima".

Šef njemačke diplomacije Frank-Walter Steinmeier osudio je iznimno opasno stanje na Krimu, obećavši u ponedjeljak "odgovor" EU-a, ukoliko Rusija ne odustane od svojih planova u zadnji trenutak. "Ako Rusi ne odustanu od svojih planova u posljednji trenutak ministri vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak će im iznijeti svoj odgovor", rekao je Steinmeier za Welt am Sonntag. "Zasad Rusi odbacuju bilo koju ponuđenu opciju i očito žele stvoriti presedane na koje ne možemo pristati", kazao je.

Ukrajinski premijer obećava privesti pravdi separatiste

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk obećao je da će pronaći i privesti pravdi sve one koji su promicali separatizam na Krimu "pod zaštitom ruskih vojnika".

"Svim Ukrajincima želim poručiti: Ukrajina će sigurno pronaći sve kolovođe separatizma i podjele koji, pod zaštitom ruskih trupa pokušavaju uništiti neovisnost naše zemlje", rekao je na sastanku vlade.

"Sve ćemo ih pronaći, bez obzira hoće li to trajati godinu ili dvije i privesti ih pravdi te im suditi na ukrajinskom i međunarodnom sudu", rekao je.

Na jugu Ukrajine već postavljeni raketni bacači Grad

Zamjenik ukrajinskog premijera Vitalij Jarema izrazio je bojazan od invazije na kontinentalnu Ukrajinu te u intervjuu objavljenom u nedjelju rekao kako su na Krimu, u blizini granice s pokrajinom Herson na jugu zemlje već postavljeni raketni bacači Grad.

Spor između Moskve i Washingtona prerastao je u najtežu diplomatsku krizu između Rusije i Zapada nakon pada SSSR-a 1991. i mogao bi dugoročno utjecati na odnose između dviju velikih sila. Osim pitanja budućnosti Krima, nastala kriza probudila je i separatističke osjećaje među stanovnicima rusofonih industrijskih uporišta na istoku zemlje. Razmještaj ruskih vojnih snaga na granicama, pojačan porukama Moskve o potrebi zaštite rusofonog stanovništa na Krimu među brojnim Ukrajincima izaziva nelagodu i bojazan da bi ruska vojska, unatoč negiranju Moskve, mogla krenuti na Kijev.

Iako će prvi neslužbeni rezultati referenduma biti objavljeni u 19.00 sati po srednjoeuropskom vremenu u Sevastopolju su ruske zastave odavno preplavile ulice, a u Simferopolju na jednoj zgradi već stoji natpis "Mi smo u Rusiji".  

Bukurešt kaže kako se neće priznati referendum na Krimu

Rezultati "takozvanog referenduma" na Krimu neće se priznati, jer bi takav presedan značio razbijanje granica Europe, rekao je u nedjelju šef rumunjske diplomacije Titus Corlatean, čija zemlja graniči s Ukrajinom.

"Taj takozvani referendum je protuzakonit i međunarodna zajednica neće priznati njegove rezultate", rekao je Corlatean u intervjuu za privatnu televiziju Prima TV.

"Kad bismo pristali na takav presedan, utemeljen na vojnoj intervenciji, europske granice i granice u toj regiji raspale bi se", rekao je rumunjski ministar vanjskih poslova te dodao da u ponedjeljak očekuje "oštar i jasan" odgovor EU-a na sastanku ministara vanjskih poslova u Bruxellesu. "Naša je dužnost da budemo vrlo strogi prema Rusiji", kazao je.

Rumunjska dijeli granicu s Ukrajinom, a rumunjski grad Sulina na Crnome moru od Krima je udaljen samo 300 kilometara. Rumunjska manjina u Ukrajini koju čini 400.000 stanovnika, druga je po brojnosti nakon rusofone. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook