Anka Mrak Taritaš: U ovom mandatu gradonačelnika Bandića "žičaru nećemo ni vidjeti"

Najbitnije izmjene odnose se na pojašnjenje koje poslove obavlja psihoterapeut, a koje savjetodavni terapeut, rekla je državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marija Pletikosa, predstavljajući konačni prijedlog zakona o psihoterapiji.

Pročitajte i ovo Europske potpore Ministarstvo odvojilo žito od kukolja: Evo koliko je bilo slučajeva prijevara u poljoprivredi Slažu se Nakon uhićenja Šarića i Škorića, oporba ujedinjena: "Koincidencija je prevelika, bilo je curenja informacija"

Dodala je da su propisani i dodatni uvjeti za psihoterapeuta, odnosno savjetodavnog terapeuta, koji radi s djecom i adolescentima te je dano ovlaštenje ministru nadležnom za poslove socijalne skrbi da donese pravilnik o vrsti potrebnog dodatnog obrazovanja za rad s djecom i adolescentima.

Radi praćenja trajnog usavršavanja, propisana je i mogućnost da Komora može psihoterapeutu i savjetodavnom terapeutu ukinuti dopusnicu ako se trajno ne usavršava, a prihvaćen je i prijedlog da se propedeutika psihoterapije veže samo uz savjetodavnog terapeuta, a ne psihoterapeuta, navela je Pletikosa.

Zastupnici su se složili da je Komora psihoterapeuta potrebna, no ne i da članstvo bude dobrovoljno.

Željko Jovanović (SDP) smatra da bi se psihoterapeuti, poput liječnika, trebali obvezati na obnavljanje licenci. S obveznim se članstvom slaže i Ines Strenja Linić (MOST), kojoj nije jasno zašto se psihoterapeutima daje neograničena dopusnica uz uvjet trajnog usavršavanja.

"Ovo je drastično drugačiji zakon", ustvrdila je Romana Jerković (SDP) koja smatra da je, unatoč velikim promjenama, učinjen premali napor da se kvaliteta zakonskog prijedloga poveća.

"Nerealno je očekivati da će se osnivanjem Komore psihoterapeuta koja počiva na dobrovoljnom članstvu uvesti regulacija tržišta i moći ostvariti javni interes, a to je zdravlje i sigurnost građana", ocijenila je Jerković.

Antonić: Do 2020. 1,4 posto BDP-a za istraživanje i razvoj

Zastupnici su poslijepodne podržali i zakonski prijedlog kojem je cilj povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoja, i to kroz poreznu olakšicu.

Po ulaganjima privatnih i javnih poduzeća u znanstveno istraživačke aktivnosti, koje je ispod jedan posto BDP-a, Hrvatska se nalazi na donjem dijelu rang liste članica EU. Prosjek u EU je iznad dva posto BDP-a, rekao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Mario Antonić, predstavljajući konačni prijedlog zakona o državnoj potpori za istraživačko razvojne projekte.

"Cilj je da Hrvatska dosegne iznos ulaganja u istraživanje i razvoj od 1,4 posto BDP-a do 2020., povećanje broja poduzetnika koji ulažu u istraživanje i razvoj te poticanje suradnje poduzetnika sa znanstvenim organizacijama", istaknuo je.

Mrak Taritaš: U Bandićevu mandatu žičaru "nećemo vidjeti"

Zastupnici su raspravili i zakona o žičarama kojim se taj prijedlog usklađuje s europskom direktivom i Zakonom o koncesijama, a omogućuje osiguravanje sigurnosti žičara u trenutku njihove izgradnje, puštanja u uporabu i tijekom njihova rada.

"Najradije bih govorio o zagrebačkoj žičari, ali nje nema, unatoč bezbroj obećanja zagrebačkog gradonačelnika", kazao je Marko Sladoljev (MOST). Anka Mrak Taritaš (Glas) ustvrdila je kako se boji da u ovom mandatu gradonačelnika Bandića "žičaru nećemo ni vidjeti".

Hrvoja Zekanovića (Hrast) zanimalo je tko može dati dozvolu za izgradnju žičare ako prolazi iznad privatnih parcela, na što mu je državna tajnica u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac odgovorila kako je u tom slučaju koncesionar dužan urediti imovinsko-pravne odnose kroz izvlaštenje ili pravo služnosti ili druge načine propisane zakonom. (Hina)