Vlada poduzetnike vide kao glavni generator novih ulaganja, ali investicijsku klimu nikako ne može popraviti. Novi pokušaj ići će Zakonom o poticanju ulaganja, koji je predstavljen poslodavcima. Oni pak upozoravaju da novih ulaganja neće biti, ako se ne počnu provoditi strukturne reforme.


Kako bi tržištu dala zamah i privukla investicije, Vlada ima novi plan.

Vezani članci Sjednica Vlade - 6 Vlada o upravljanju državnom imovinom za 2020. godinu Udruga Prsten upozorila na probleme Poduzetnik kojem je Kalinić spasio život krajem prošle godine: "Zahvalan sam mu za cijeli život"

Namjerava ga ostvariti poboljšanim Zakonom o poticanju ulaganja. Među glavnim novitetima je sustav podjele poticaja. Mali poduzetnici moći će ih ostvarivati za nabavu rabljene opreme, a ne samo nove. ICT sektor imat će pravo na porezne olakšice za ulaganja veća od 50 tisuća eura, pod uvjetom da otvore 10 novih radnih mjesta. Poduzetnici će, pod posebnim uvjetima, moći koristiti i neaktivnu državnu imovinu.

Poduzetnici pozdravljaju Zakon, ali boje se da ne pogađa bit problema.

"Jako puno stvari može se raditi kroz neke freelance modele, može se raditi i od doma, tako da konkretno baš za ICT sektor ovo ulaganje u nekretnine nije naprikladnija mjera, ali sigurno da neće odmoći", govori Hrvoje Balen, poduzetnik.

Bolje bi bilo, ističe Balen, da Vlada poradi na ukidanju dvostrukog oporezivanja s primjerice SAD-om, ili recimo - rasterećenju plaća.

"Jer ćemo se onda višestruko naplatiti onda kroz nekakve druge modele, da li je to porez na dodanu vrijednost, da li je to porez na dobit, neki drugi izvori, a da nije opterećenje plaća", napominje Balen.

HUP-ovci su u četvrtak odlično raspoloženi raspravljali o novom zakonu i ulagačkoj klimi s predstavnicima Vlade. Nakon tri sata sastanka dobili su još jedno obećanje.

"Fokus je bio na reformama, kojima i mi ali i Vlada razmišlja da se moraju početi dešavati. Imamo obećanje da će to krenuti daleko ozbiljnije i daleko konkretnije nego što je bilo ove godine", govori Davor Majetić, Hrvatska udruga poslodavaca.

Da su reforme nužne, govori nam i ovogodišnji pad na ljestvici Doing businessa, unatoč rastu gospodarstva. No to nosi nove probleme. Posla ima, ali nema ga tko raditi.

"Potrebe za radnicima su veće, a mi s druge strane ne možemo nać odgovarajuću radnu snagu u Hrvatskoj iako imamo određeni broj ljudi koji su nezaposleni, tako da je to jedan strukturni apsurd. Zakoni su pisani brzo i često puta nisu jednoznačni, pa se ne dešava ništa. Zbog toga morate ići do ministra da bi dobili nekakvo rješenje. To znači da gubimo silno vrijeme po uredima, a ne na tržištu", govori Majetić.

Prema procjenama, ICT industrija, od koje država mnogo očekuje, u idućih pet godina mogla bi otvoriti 55 tisuća novih radnih mjesta u Hrvatskoj. No glavni problem je taj što država kvalificiranu radnu snagu - ne proizvodi. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr