Do 2018. treba sagraditi 13 centara za gospodarenje otpadom.


Hrvatska se sa smećem bori - neuspješno. Do 2018. treba sagraditi 13 centara. U protivnom, kao i druge zemlje, država će plaćati dnevne kazne Bruxellesu. A sada su samo dva od 13 velikih odlagališta pri kraju. Ostali su ili na papiru ili o njima još raspravljaju lokalne zajednice i Vlada. Primjer iz Rijeke nešto je sasvim drugo.

Vezani članci Veliki požar na deponija smeća u Totovcu (Fhoto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL) - 4 Kod Čakovca i dalje gori odlagalište otpada: Županijski Zavod za javno zdravstvo zbog crnog dima izdao upozorenje za građane Nabava spremnika za razvrstavanje otpada (Foto: Dnevnik.hr) - 4 Hoće li se Hrvatska ugušiti u smeću? "A što bih ga odvajao? Oni to sve voze na isto mjesto..."

U Centar za gospodarenje otpadom Marišćina početkom iduće godine počet će dolaziti prvi kamioni s otpadom. Voditelj projekta dipl. ing. Jure Baričić objasnio nam je na koji način će pogon funcionirati.

'Ovdje se otpad odvaja po frakcijama. Ono što je iskoristivo će na reciklažu, a ono što je neiskoristivo ostaje tu', rekao je među ostalim.

Marišćina kod Rijeke prvi je Centar za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj.

'Ja vam savjetujem da zadržite kacige koje ste danas dobili jer ćemo početkom godine ovo sito napraviti na Kaštijunu - to je slijedeći centar koji će biti gotov', poručio je okupljenima u Marišćini Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Do 2018. Hrvatska mora izgraditi ukupno 13 ovakvih centara vrijednih gotovo pet milijardi kuna. Ne budu li ostali dovršeni na vrijeme, Hrvatska će plaćati penale Europskoj uniji.

Za sanaciju odlagališta otpada Hrvatska treba 2 milijarde kuna

'Ta dinamika koju smo uzeli nam garantira da ćemo do 2018. izgraditi najveći dio centara, naravno prijete nam penali, ali ovo ne radimo zbog penala nego radimo zbog nas', poručio je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.

A lokalni ekolozi nisu zadovoljni tim radom.

'Koncept je takav da mi planiramo uništavati korisne sirovine na Marišćini, odnosno pripremiti ih za uništavanje, a EU direktive nam kažu da ih moramo sačuvati', trvdi Josip Katalinić iz EKO Marišćina.

'Ekolozi tvrde da je ovo moderna tehnologija, oni koji sebe predstavljaju ekolozima tvrde nešto drugo', rekao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

Marišćina će biti prva spremna. No ako Hrvatska ne bude spremna 2018., slijede penali i plaćanje kazni Bruxellesu.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook