Zašto bi zidine obnavljali Dubrovčani kad to mogu turisti?

Šetnja je vrijedna 30 milijuna kuna godišnje, ali novac ne ide u gradsku blagajnu, već Društvu prijatelja dubrovačke starine. To je zapelo za oko gradonačelniku, vjerojatno zato jer mu je prethodnica u kasi ostavila tek par kovanica. Stoga je krenuo u pregovore s društvom. 'Oni su rekli, vi želite naše novce, a ja sam rekao - ne. Vama vaši novci ostaju, a mi želimo zaraditi svi zajedno kako ne bi Dubrovčani, nas 45 tisuća, obnavljali ovu kulturnu baštinu nego ovih milijun i pol ljudi koji dolaze u grad', rekao je Andro Vlahušić, gradonačelnik Dubrovnika. Naime, prijatelji starine novac od zidina ubiru od 1952 godine. Koriste ga za obnovu ovoga i drugih spomenika. Gradska vlast vjeruje da je zarada dovoljna za sve pa je ovoga tjedna postignut i dogovor da se prihod od zidina dijeli – pola Društvu, pola gradu. Ipak, ova podjela ne bi trebala značiti puno za kulturu, jer je grad obećao da će svoj dio novca koristiti za obnovu spomenika. 'Novca za baštinu nikad dosta. Jer je rad na baštini vrlo specifičan, vrlo skup. Ljudska ruka je najbitnija, a to vam je najskuplje, tako da je danas teško naći i meštre koji su sposobni raditi kako se radilo prije pedeset, sto ili tristo godina', rekao je Denis Orlić, predsjednik Društva prijatelja dubrovačke baštine.

Pročitajte i ovo Dan dubrovačkih branitelja Tužna obljetnica na jugu Hrvatske: "Od djeteta sam postao čovjek u par mjeseci" Da ili ne? Na krajnjem jugu zemlje zavladala je apsurdna situacija: Lokalne vlasti zbunjene su oko stambenog pitanja

Ako će i grad ulagati u spomenike, koja je svrha podjele zarade? Društvo objašnjava da prijatelji starine brinu o održavanju baštine bivše Dubrovačke republike, dok će grad na sebe preuzeti održavanje svega ostalog. Kako bi svi bili zadovoljni, Društvo je predložilo da od iduće godine naraste i cijena ulaznice za zidine, sa sadašnjih 50 na 70 kuna. 'Smatramo da je 70 kuna nekakva granica koju će ljudi i dalje nastavit plaćati, a nećemo ih otjerati ili preplašiti sa tom cijenom jer uistinu, za taj iznose se ima što vidjeti', dodaje Orlić. 'Ulaznica na zidine je u biti ulaznica na cijeli grad. Ljudi ne idu na zidine da bi vidjeli zidine nego idu na zidine da bi vidjeli grad. A ne možete naplatiti unutra – to je isto kao u Louvreu. Idete unutra vidjet Mona Lisu ili još tri stvari ali morate platiti cijelu ulaznicu', smatra Vlahušić.

'Pogledajte, danas su ovdje dva broda. Ovi ljudi će za 30 kuna obići cijeli Dubrovnik. Je li to smiješno? Jučer su bili u Veneciji, tamo su platili 300 kuna. Isti ovi ljudi', dodaje Vlahušić. Dubrovnik zauzima deseto mjesto na listi pedeset najprometnijih luka svijeta, treće ne Mediteranu. U prvih devet mjeseci ove godine, u luku je uplovilo 513 cruisera sa 676 tisuća putnika. Od toga barem 80 posto njih prošetalo je gradom, a malo tko propušta priliku posjetiti zidine. Ako je suditi po ovotjednim snimkama, ulaz kao da je besplatan. 'Mi imamo milijun i pol ljudi i milijun i pol ljudi koji posjete Dubrovnik trebaju plaćati makar onako kako prosječno plaćaju na Mediteranu ili 50 posto Venecije. To je otprilike pet puta više nego što su do sada plaćali', zaključio je Vladušić.

No, iako se radi o turistima kojima je ovaj prizor prava atrakcija, za veću zaradu treba puno više. Prema statističkim podacima, turisti u Hrvatskoj prosječno borave pet dana. U Dubrovniku, svega tri i pol, a gosti s cruisera i manje. Grad nije velik, no obilasci koštaju. Jedan posjet zidinama, muzeju, galeriji i bez problema potrošite 300 kuna. Kako bi riješili dvije muhe jednim udarcem, Dubrovčani od sljedeće godine uvode turističke kartice. Društvo i grad i tu će zaradu dijeliti popola. Cijena ulaznice 110 kuna. Dubrovčani vole prostu matematiku. Neka kulturne spomenike financiraju turisti, a ne građani. Neka se godišnja zarada poveća na 100 do 150 milijuna kuna, a kako turisti ne bi već isti dan otišli iz grada, treba im dati da za sto kuna pogledaju sve što se može pogledati Ovaj grad više se ne srami mjeriti s ostalim mediteranskim biserima. Postao je meka Britanaca, Francuza i Šveđana. Broj Japanskih turista skočio je za sto posto. Primiti toliko ljudi, a ne zaraditi na njima, bilo bi suludo. Ipak, tek treba vidjeti, hoće li gradska vlast poštivati dogovor o financiranju kulturne baštine ili će smisliti izgovor da ga potroši za nešto drugo.

Emisiju Novac gledajte u nedjelju, u jutarnjem terminu programa Nove TV.