Vlada predložila program restrukturiranja brodogradnje

Cilj je da svako brodogradilište, nakon prijelaznog razdoblja, može poslovati profitabilno s istim oblicima i razinama potpore kao u EU, istaknuo je potpredsjednik Vlade Damir Polančec koji je predložene programe nazvao prvim sveobuhvatnim planom sanacije i restrukturiranja pet državnih brodogradilišta (3. maj, Kraljevica, Brodosplit, Brodotrogir i Uljanik).

Pročitajte i ovo 80 eura Vlada umirovljenicima obećala božićnicu, a oni poručili: "Da daju i više, nije dovoljno!" EK će u kratkom roku odgovoriti na hrvatske planove za brodogradilišta

Kako se procjenjuje da će Komisiji trebati 30 do 40 dana za analizu, a tu je i razdoblje konzultacija i pregovora, za koje se procjenjuje da bi moglo potrajati i šest mjeseci, do tog konačnog dogovora država će brodogradilištima pomoći kroz državna jamstva.

U rujnu prošle godine Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
odobrila je izdavanje državnih jamstava brodogradilištima do ukupno oko 4,2 milijarde kuna, a do sada je od toga iskorišteno oko dvije milijarde kuna.

Kao najvažnije aktivnosti predviđene i individualnim programima, Polančec ističe rješavanje pitanja temeljnog kapitala s obzirom da su ukupni gubitci hrvatskih brodogradilišta daleko iznad temeljnog kapitala, te rješavanje problema pomorskog dobra.

Planovima je predviđeno da dio obveza brodogradilišta preuzme država i u svakom bi se brodogradilištu utvrdio iznos obveza koji bi država preuzela na sebe u razdoblju od 2007. do 2012. ili 2015. godine, a te bi se obveze prenijele u temeljni kapital kako bi on postao pozitivan.

Uz ogradu da još nema podataka sa stanjem 31. prosinca prošle godine, već sa stanjem 30. rujna, Polančec je novinarima rekao kako brojke za svih pet brodogradilišta govore da je njihov temeljni kapital 1,6 milijardi kuna, rezerve i zadržana dobit oko 3,5 milijardi kuna, te da sa stanjem 30. rujna prošle godine akumulirani gubitci u svim brodogradilištima premašuju 9 milijardi kuna, a ukupne su im kratkoročne i dugoročne obveze oko 8,5 milijardi kuna.

Potpredsjednik Vlade nije želio govoriti o ukupnim obvezama koje bi država preuzela na sebe, jer bi se dio odnosio i na ulaganja u tehnološku obnovu, a otvoreno je i pitanje tko će izvršiti ta ulaganja s obzirom da to može biti država kroz sanaciju i restrukturiranje, ali u budućnosti i privatni partner.

No, neslužbene računice govore kako bi se u idućih pet do sedam godina moglo raditi o iznosu od oko milijardu eura.

Velikim problemom u svakom brodogradilištu Polančec je označio i neriješeno pitanje pomorskog dobra koje je u nekim brodogradilištima unijeto u temeljni kapital.

Tako je u pulskom Uljaniku u imovinu društva unijeto pomorsko dobro i sve nekretnine izgrađene na njemu, pa će se kod tog brodogradilišta, kaže Polančec, morati smanjivati temeljni kapital.

Dodao je kako će kod ostalih brodogradilišta trebati utvrditi novu granicu pomorskog dobra i nakon toga imovinu koja nije na njemu unijeti u temeljni kapital čime će se smanjiti potreba unosa sredstava kako bi temeljni kapital bio pozitivan.

Kao osnove u procesu restrukturiranja brodogradilišta Polančec ističe hitnu privatizaciju neosnovnih djelatnosti, smanjenje broja zaposlenih, gdje je to potrebno uz stimulativne otpremnine, povećanje proizvodnosti i efikasnosti, promjenu proizvodnog portfelja, odnosno gradnju složenijih brodova, poboljšanje sustava upravljanja, objedinjavanje nabave, itd.

Važnost brodogradnje za hrvatsko gospodarstvo članovi Vlade potkrijepili su nizom podataka - direktno zapošljava više od 11 tisuća ljudi, ima više od pet tisuća kooperanata, prema knjigama narudžbi u razdoblju od 2007. do 2012. njen će izvoz premašiti 7,3 milijarde dolara, oduzme li se od toga potrebni uvoz, neto efekt izvoza brodogradnje u tom će razdoblju biti 3 milijarde dolara, a hrvatska brodogradilišta pokrivaju i 1,3 posto svjetskog tržišta i narudžbi.