Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Sve više Hrvata odlučuje se na klasičnu štednju novca. Taj podatak čak pomalo iznenađuje, s obzirom da posljednje dvije godine mnogi od nas pamte po ozbiljnom udaru na vlastiti budžet. Da ironija bude veća, u protekloj recesijskoj godini štednja građana dosegla je svoj vrhunac.


'Razlozi su atraktivne kamatne stope i prinosi, u vrijeme krize klijenti daleko bolje razmišljaju i upravljaju sa svojim sredstvima pa je to razlog da su više njih plasirali u oročenja', objašnjava Zdenko Matak, direktor Sektora građanstva iz Erste banke. 'Ukupni depoziti građana kod nas su nešto veći od 36 milijardi kuna. U 2009 godini ta štednja je rasla za dodatnih dvije milijarde kuna', nadovezala se Helena Ilić, glasnogovornica zagrebačke banke.

Vezani članci Slika nije dostupna PANIKA U GRČKIM BANKAMA! Građani u 2 dana podigli 2 milijarde eura! Slika nije dostupna Diljem EU Hrvati imaju 12.500 štednih računa: 'To je ekonomski neisplativo. Znači postoje neki drugi razlozi'

Većina hrvatskih banaka prošle se godine mogla pohvaliti visokim rastom depozita. Ipak, radi se o višegodišnjem trendu porasta štednje. Primjerice, 2007 godine građani su u bankama imali 104 milijarde kuna. Krajem prošle godine depoziti građana bili su veći od 127 milijardi kuna. Ipak, ekonomist Žarko Primorac ističe kako je riječ o podatku koji treba promatrati s odmakom. 'U Hrvatskoj štednja čini oko 23, 24 posto GDP-a i to je relativno solidno ali prirast štednje je u ovim kriznim godinama niži nego što je standardan prirast štednj', ističe Žarko Primorac, ekonomist. 

Sve veći broj građana odlučuje se na štednju

Drugim riječima, u posljednje dvije godine na štednju se odlučio veći broj građana no, njihove mjesečne uplate niže su nego prethodnih godina. Prošlogodišnji trendovi pokazuju da građani i dalje najviše štede u devizama, prvenstveno u eurima te američkim dolarima. Razlog je gospodarska
kriza a to potvrđuje i podatak da su 2007 puno brže rasli kunski depoziti. Kada je u pitanju oblik štednje, preferira se klasična oročena štednja do godinu dana, s fiksnom kamatnom stopom. No, zlato doba visokih kamatnih
stopa od ove je godine službeno iza nas.

'Trenutno je prisutan trend smanjenja kamatnih stopa na depozite stanovništva a isti takav trend se može očekivati u narednom period', kaže Zdenko Matak, direktor Sektora građanstva, Erste banka. Ipak, u Zagrebačkoj banci ističu da se radi o trendu koji neće bitno utjecati na štednju. Upravo suprotno, prema podacima ove banke, štednja je
rasla i u prvim mjesecima ove godine, iako banka već u siječnju snizila kamate.

Kamatna stopa povezana s ukupnom stabilnosti štednje

'Cijena odnosno, visina kamatne stope nije uvijek primarno povezana sa time hoće li određeni građanin štedjeti ili ne već je povezana uz ukupnu stabilnost koju štednja donosi kao takva', dodaje glasnogovornica Zagrebačke banke Helena Ilić.

U bankama ističu da se ove godine može očekivati znatno umjereniji rast štednje, ali ne i pad, prvenstveno radi nestabilnih kretanja na tržištu kapitala. Dionice i fondovi morat će pričekati na prve znakove gospodarskog oporavka, koji ovisi o pojačanim kreditnim aktivnostima. Zbog svega toga, klasična štednja mogla bi još dulje vrijeme ostati najbolji saveznik većini građana, bez obzira na visinu kamata.

Emisiju Novac gledajte nedjeljom, u jutarenjim terminu programa Nove TV.