SSH ističe kako je dogovor između Hrvatske stranke umirovljenika i Vlade o povećanju mirovina tzv. novih umirovljenika samo dio ispravljanja nepravde koja je hrvatskim umirovljenicima nanesena mirovinskom reformom provedenom prema modelu Svjetske banke.
masovna mobilizacija?
Stižu im hitni pozivi usred noći, šalju ih na granicu: "Odbijanje ne prihvaćaju, svi se stavljaju pod oružje"
Potraga u tijeku
Autobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
snažno podrhtavanje
Potres pogodio europsku zemlju, osjetio se i u drugim državama: "Čulo se kao eksplozija, svi susjedi istrčali su na ulicu"
Reagirajući na članak u današnjem "Jutarnjem listu" u kojem voditelj Svjetske banke u Hrvatskoj Andras Horvai tvrdi da će zbog poboljšanja materijalnog položaja novih umirovljenika svaki hrvatski radnik ostati bez 10.000 kuna, SSSH ističe da mirovinska reforma koju zagovara Svjetska banka radnike gura u siromaštvo i bijedu, nakon što odrade svoj radni vijek.
Za socijalne posljedice ekonomske doktrine koju zagovara Svjetska banka, hrvatskim radnicima i građanima odgovara hrvatska vlast.
Dakle, predstavnici Svjetske banke sugeriraju ekonomski i društveni okvir Hrvatske, ali brigu o socijalnim posljedicama toga modela galantno prepuštaju hrvatskoj Vladi, primjećuje SSSH.
Svaki hrvatski radnik dužan je već 19.740 eura, a neka Svjetska banka kaže koliko od tog duga otpada na njezine kredite, ističe SSSH.
U Svjetskoj banci se također zauzimaju za postupno podizanje dobne granice za umirovljenje, "zaboravljajući" kako ta mjera ovisi o procjeni očekivanog trajanja života, koje je u Hrvatskoj još uvijek uvelike ispod prosječnog europskog.
Zalažu se i za znatniju penalizaciju prijevremenog umirovljenja, "zaboravljajući" kako u Hrvatskoj to nije stvar slobodnog izbora radnika.
U sklopu 120 milijardi kuna proračunskoga novca, ispravljanje nepravde prema umirovljenicima mora imati prioritet, naglašava SSSH.
Pritom podsjeća da međunarodne institucije ne vode računa o materijalnom i socijalnom položaju hrvatskih građana, već ponajprije brinu o otplatama inozemnih zaduženja.