Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatski vanjski dug snažno je porastao u travnju i popeo se na 47, 4 milijarde eura.


Glavni uzrok rasta inozemnog duga je izdavanje obveznica odnosno posuđivanje novca koje je ministar financija Slavko Linić, obavio na američkom tržištu u vrijednosti od 1, 5 milijarde dolara. Ali bitan matematički faktor rasta duga imala su i jamstva za tri brodogradilišta od 300 milijuna dolara. I to govori koliko je opasan financijski teret održavanja škverova na životu, koji se gomila godinama, na teret svih poreznih obveznika. Stručnjaci tvrde da je važno na što se taj novac troši i kakva će biti krajnja korist od njega.

Vezani članci Sberbank u Rusiji, ilustracija Talačka kriza u Rusiji: Uhićen muškarac koji upao u banku i zatočio zaposlenike Zlato - 3 Otporno na inflaciju: Ulaganje u ovaj plemeniti metal je kao oročena štednja koju ne nadzire ni jedna država

Linićevi rezovi nisu dovoljni da zakrpaju proračunski rupu. Zato se morao zadužiti u SAD-u za milijardu i pol dolara. Taj je iznos povećao ukupni vanjski dug Hrvatske na 47, 4 milijarde eura. Iz Vlade zato najavljuju dodatne rezove za 2013.

'Evidentno je da ćemo u proračunu još morati smanjiti materijalne rashode naredne godine, s obzirom da imamo neke obveze koje nam slijede. Ja sam uvjeren da će na jednoj od sljedećih sjednica biti predstavljen plan za smanjivanje troškova 2013. godine', rekao je Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta.

Od ukupnog vanjskog duga država je dužna 8,5 milijardi eura. Dug banaka tu sudjeluje sa 11,8 milijardi eura, a na tvrtke otpada 20,3 milijardi eura. No stručnjaci kažu da je najbitnije kakva će biti konačna korist od tog posuđenog novca.

'Ako se on investira u neku infrastrukturu s rokom povrata od 20 do 30 godina onda bi to moglo biti problematično, međutim ako s njim sagradite neku tvornicu sa povratom od pet do sedam godina, onda ste učinili pravu stvar', rekao je Hrvoje Ostojić, glavni analitičar Hypo banke.

>> Josipović: Samo nas ulaganje može izvući iz krize

HDZ smatra da je visina duga opasna i da je važno na što se novac troši. 'Ukoliko taj kredit ide za javnu potrošnju za podmirivanje nekakvih socijalnih potreba ili u nekakve slične svrhe, onda treba s tim stati i potražiti unutarnje kapacitete', rekao je Zlatko Ževrnja, iz odbora za gospodarstvo HDZ-a.

U Vladi pak ne vjeruju u negativne prognoze rasta koje stižu od svjetskih institucija. 'Nemojte me pitati o tuđim prognozama, jer onda moramo govoriti o prognozama HNB-a, poslovnih banaka, Europske Komisije... Sve one su toliko različite, svatko se bavi prognozama. Kriza je velika i u svijetu i u Hrvatskoj. Vlada je pokušava rješavati', rekao je Linić. Inozemni dug za sada se neće povećavati, jer Vlada sljedeće zaduženje za krpanje proračuna realizira u Hrvatskoj.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.