Predsjednica Centra za civilne inicijative iz Zagreba Mirela Despotović izvijestila je sudionike skupa da je cilj projekta koji financira Europska unija iz programa Interreg III. A, ispitati spremnost ugostitelja i građana da se prikuplja otpadno kuhinjsko ulje za proizvodnju biodizela te ekonomičnost tog posla.
Pročitajte i ovo
Dosta im je smrada
Prosvjednici zatrpali Gradsku palaču smećem: "Vidjet će se za 10 godina, kad svi počnu obolijevati"
Koriste ih Amerikanci, Francuzi...
Anušić o modernom oružju: "Spremni smo godišnje proizvesti više milijuna"
Što mislite?
ANKETA Treba li molitelje maknuti s trgova?
PRVI PUT U POVIJESTI
Šokantno izvješće europske zemlje: "Sjedinjene Države su sigurnosna prijetnja, ne isključuju upotrebu vojne sile"
nema mobitel
Nestala Teodora (14) u Zagrebu: "Svaka informacija može biti presudna"
Vrijednost projekta je 140.000 eura, ali gotovo pola te svote utrošit će se u opremanje laboratorija karlovačkog Veleučilišta i malog pogona za proizvodnju biodizela.
Profesor s Veleučilišta Nenad Mustapić govorio je o različitim tehnologijama proizvodnje biodizela, od otpadnih masnoća, poput goveđeg loja, pileće masti, čak i masnoće s 'mastolovaca' u kafilerijama ili restoranima.
'Takav opasan otpad može se oporabom pretvoriti u korisnu sirovinu, samo je potrebno ustanoviti sve parametre i ekonomičnost posla', rekao je Mustapić.
Predstavnik Primorsko-goranske županije Darko Jardas upozorio je da bi se Hrvatska, koja uvozi 40 posto hrane i dvije trećine energije ili sirovina za proizvodnju energije, morala žurno okrenuti svojim neiskorištenim energetskim i poljoprivrednim izvorima.
'Hrvatska bi mogla postati uzor održiva razvoja. Bliži se vrijeme kad će samo domaći izvori biti pouzdani izvori energije i moramo početi razmišljati o lokalnim ili županijskim izvorima energije, a preduvjet su pravodobna ulaganja u razvoj alternativnih energenata i obnovljive izvore energije', rekao je Jardas.
Direktor savjetodavne tvrtke Puncta Global iz Zagreba Denis Ivanov rekao je da za Hrvatsku ne vrijedi globalna zamka da bi proizvodnja uljane repice za biodizel mogla utjecati na manjak hrane jednostavno zato što je u Hrvatskoj 947.000 hektara neobrađene zemlje.
U ime Ekološke udruge PCAP International Željka Lukešić je iznijela podatke o dvojbenoj koristi od ulaganja u razvoj biodizela zbog daljnjeg prekomjerna onečišćenja zemlje pesticidima, jer se ne proizvodi hrana, zatim o opasnostima od sječe šuma za unosnije prinose, te na kraju i o utrošenoj energiji za proizvodnju biodizela. To sve skupa pogoršava ekološku ravnotežu, dodala je.
Konferenciju su organizirali Centar za civilne inicijative iz Zagreba, Primorsko-goranska županija, njezina Regionalna razvojna agencija 'Porin' i karlovačko Veleučilište.