Za sada su na Vladin prijedlog fiksiranja rate na tečaju od 5,8 kuna - pristale tek dvije banke. Ostale strahuju od tužbi dužnika u euru kojih je mnogo više, a na ovaj bi način bili u neravnopravnom položaju. Groznicu švicarskog franka ne smiruje ni ljetna stanka. Oštri zahtjevi Vlade za fiksiranjem tečaja na nižu razinu i spuštanjem kamate, čini se, otvaraju nove probleme.
Pročitajte i ovo
Struktura deviznih dužnika pokazuje da onih u franku ima 16 posto, dok je većina građana pak zadužena u eurima. Sve su glasnije kritike da Vladin model dužnike u francima favorizira nad onima u eurima. Bankari zato strahuju da bi ih neki od dužnika u eurima mogli tužiti jer ih se stavlja u nepovlašteni status.
Problem je i u vremenu. Vlada očekuje da se već ovomjesečne rate spuste kamate i fiksira tečaj. Ali ako se i konačni model dogovori do 15. kolovoza, svakom pojedničnom dužniku u švicarskom franku treba poslati upit pristaje li na uvjete pomoći, a nakon toga sa svakim potpisati anekse ugovora što se može protegnuti i kroz rujan pa i listopad. 80 tisuća ljudi u Hrvatskoj ima kredit u švicarskom franku.
No, pretpostavlja se da neće svi pristati da im se pomogne kroz fiksirani tečaj jer ipak očekuju da će franak kroz neko srednje razdoblje pasti ispod tog tečaja od 5,8. Istovremeno sve su glasnije kritike da država sada pomaže onima koji su svjesno išli u rizik sa frankom i zato godinama plaćali niske kamate, a na strani ostavlja dužnike u euru koji su sigurnost plaćali puno skuplje. Predstavnik Hrvatske narodne banke sudjelovao je na pregovorima privatnih bankara i Vlade.
No, centralna banka u ovom slučaju nije se izjasnila kako točno treba riješiti problem dužnika u švicarskom franku
Pretpostavlja se i da neki od tih dužnika neće htjeti da im se zbog fiksiranja tečaja gomila novi dug koji će za 10 godina morati platiti nekim novim kreditom.
