Kako doznajemo, bankari su razgovarali o ublaženom modelu koji Vlada nudi pa bi tako mogle prihvatiti niže kamate i tečaj od 5,8 kuna za franak po kojem bi se obračunavale rate, ali ne prihvaćaju da korisnici kredita ostatak duga vrate tek nakon deset godina i da on bude beskamatan.
Pročitajte i ovo
Plaćanja kamata eventualno bi mogli biti oslobođeni teži socijalni slučajevi. Također smatraju da klijenti moraju odlučiti žele li otplaćivati po tom modelu, ili žele konverziju kredita iz CHF u euro.
Novi sastanak
Riječ je o prijedlogu koji nije konačan, o njemu se samo raspravljalo, a od Vlade bankari očekuju poziv na novi sastanak sljedeći tjedan. Navodno je Vlada u pomoć za rješenje problema pozvala svog savjetnika Borislava Škegru. Vlada bi sada u stvari trebala drukčije definirati svoj prijedlog mjera. Iz Vlade doznajemo kako su, prema njima, banke te koje moraju definirati prijedloge. Oni samo zapažaju da tečaj raste, da je mnogo građana pod upitnom egzistencijom te da i bankama postaje sve teža naplata kredita. Tvrde da su oni svoj prijedlog dali i da on ne zadire u dužničko-vjerovničke odnose. A banke se i dalje ne protive, kao drugoj soluciji, uvođenju poreza na banke, ali da se točno zna gdje će prikupljeni novac biti usmjeren.
A što s kreditima u euru?
Ne održi li se financijska stabilnost isti bi scenarij, smatraju ekonomski analitičari, uskoro mogao sustići i građane koji imaju kredite u euru. 'Ono što treba činiti jest to da Središnja banka, kako učimo studente na fakultetima, se treba baviti stabilnošću cijena novca, a ne paprike i krumpira. To je isključiva zadaća monetarne, a ne izvršne vlasti. Nikakvog smisla nema i nema nikakvog opravdanja, osim za proračun. Na kraju opet taj trošak plaćaju oni koji će imati potrebu za zajmom', uvjeren je Slavko Kulić s Ekonomskog instituta.
Umjesto želje za pomoći građanima, kreditni savjetnici uvjereni su da potraga za dijalogom, prerasta u politički rat. Dio struke, koja ima neke prijedloge nisu uključili u završnicu pregovora, a mišljenja da će se nova gospodarska kriza odraziti na Hrvatsku su podijeljena. 'Kriza SAD-a samo će doprinijeti tome da švicarski franak naraste i da investitori traže sigurnost u franku i eventualno zlatu', smatra kreditni savjetnik Vjeko Peretić.
Franak prema 7 kuna
Franak je opet ojačao prema kuni, danas je 6,85 kuna i opasno se približava razini od sedam kuna. Švicarska Vlada izvanredno je zasjedala kako bi našla načina za obuzdavanje rasta tečaja, a tamošnji ekonomisti i izvoznici traže uspostavu privremenog zaštitnog tečaj franka prema euru. (Agencija Vlm/I.P.)
