Iako se može pomisliti da će trend smanjivanja kamata na oročenu štednju potaknuti štediše da odaberu neki vid ulaganja kako bi oplodili svoj novac, to se nije dogodilo. Dapače, ušteđenog novca na bankovnim računima u Hrvatskoj više je nego proteklih godina.
'Trend polaganog smanjenja pasivnih kamatnih stopa, odnosno kamatnih stopa na depozite u domaćim bankama, prisutan je već od 2010. godine. Međutim, i dalje je visina promatranih kamatnih stopa, pogotovo na oročene depozite stanovništva, osjetno veća nego na tržištima zapadnoeuropskih zemalja. Navedeno potvrđuje i činjenica da liberalizacijom kapitalnog računa od početka 2011. godine hrvatski građani mogu bez ograničenja imati štednju i u bankama u drugim državama, no odljev domaće štednje nije zabilježen. Štoviše, visok stupanj kapitaliziranosti domaćih banaka, kao i osjetno više kamatne stope na oročene depozite, rezultirali su i priljevom štednje građana iz drugih europskih zemalja', rekao je ekonomist Zdeslav Šantić.
>> Hrvati u krizi više štede, a manje dižu kredite
Bez obzira i na smanjenje plaća, od 2010. godine banke bilježe porast kod oročenih depozita. 'Od izbivanja financijske krize građani su dominantno usmjeravali svoju štednju u domaće banke. Tako su oročeni depoziti stanovništva u 2010. povećani za 8,3 posto, iduće godine za 5,3 posto, a u 2012,. za 5,7 posto, bez obzira na realno smanjenje neto plaća i zaposlenosti, što negativno utječe i na mogućnosti kućanstva da štede', kaže Šantić.
Izostanak alternativa
No, čuvanju novca u vidu oročene štednje doprinosi i izostanak alternativa. 'Osim atraktivnih kamatnih stopa na depozite, i sigurnosti koju ovaj vid štednje nudi, izostanak alternative zasigurno je pridonio i rastu depozita posljednjih godina. Naime, u promatranom razdoblju uglavnom su bili prisutni nepovoljni trendovi na domaćem tržištu kapitala, a i mnogi 'mali investitori' još pamte određena neugodna iskustva. Također, određeni dio domaćih građana ulagao je u nekretnine kao jedan oblik ulaganja/štednje. Međutim, trendovi posljednjih godina smanjili su (ne)opravdano optimistična očekivanja o daljnjem rastu cijena nekretnina, a i najave uvođenja novih poreznih oblika demotivirali su nastavak ovakvog ponašanja. Također, banke su posljednjih godina značajno unaprijedile štedno/ulagačke proizvode po pitanju kombinacije raznih oblika štednje, ulaganja te osiguranja, ali i ročnosti.'
>> Budite kreativni, može se i uštedjeti
U vremenima krize i ulaganja postaju riskantnija, ali i novac koji imate treba, kažu stručnjaci, uložiti na više mjesta i svojim se ulaganjem baviti mnogo više nego depozitom koji ostavite u banci. Uzmimo primjerice da na raspolaganju imate 50.000 eura. '50.000 eura nije velik novac za ulaganje. Savjeti većine investitora je da ako se ulaže u posao u kojem ne sudjelujete aktivno da se uloži u barem 10 različitih što bi značilo samo 5.000 eura po poslu, što je jako malo. Za tako malen novac bih radije preporučio neku snažnu edukaciju poput Founders Institutea koja je jeftina (ispod 1.000 eura) i daje dovoljno znanja što učiniti sa 50.000 eura. Takve edukacije daju dovoljno znanja da budete dovoljno konkurentni na svjetskom tržištu, ali i traže jako puno rada od vas', rekao je za Dnevnik.hr Hrvoje Prpić iz Poslovnih anđela.
Ili aktivno bavljenje ulaganjem ili banka
Ukoliko se niste spremni aktivnije baviti svojim ulaganjem, Prpić preporuča da novac ostavite na računu u banci: 'U ovom trenutku ne bih preporučio ulaganja u nekretnine, fondove i/ili plemenite metale. Ukoliko građanin ne želi aktivno sudjelovati u oplođivanju tih 50.000 eura onda je najbolje da novac drži u banci na oročenoj štednji.'
Budućnost nam donosi nove financijske proizvode ali i neizbježne edukacija o njima. 'U budućnosti možemo očekivati uvođenje nekih novih financijskih proizvoda, poput primjerice najavljenog izdanja 'narodne obveznice', no ipak kratkoročno značajniji interes građana nije realno očekivati. Naravno, u budućnosti će biti potrebna i značajnija edukacija građana o štedno/ulagačkim proizvodima', zaključuje Šantić.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
