Ivo Sanader (Foto: Pixell)
Ivo Sanader (Foto: Pixell) Foto: Pixell

Bivši premijer Ivo Sanader u petak je, na početku novog suđenja, ponovio da se ne osjeća krivim za ratno profiterstvo u slučaju Hypo.


"Ne smatram se krivim", kazao je Sanader nakon što mu je Uskokova tužiteljica pročitala optužnicu za ratno profiterstvo, u kojoj stoji da je sredinom 90-ih kao zamjenik ministra vanjskih poslova primio proviziju od austrijske Hypo banke koja je Hrvatskoj ratnih godina dala kredit za kupnju zgrada diplomatskih predstavništava.

Vezani članci Ivo Sanader na suđenju (Foto: Pixsell,Sanjin Strukić) Sanader odbacio optužbe za Fimi mediju: ''Ako mogu o imovini sutra, sad me križa dosta bole'' Slika nije dostupna Striedinger: Sanader nije bio osoba kojoj je isplaćena provizija

Ivo Sander u ovom je slučaju već bio proglašen krivim, ali je pravomoćnu presudu 2014. ukinuo Ustavni sud i zatražio novo suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu.

I dok je tužiteljstvo u svom uvodnom govoru istaknulo kako je uvjereno da će tijekom ponovljenog suđenja dokazati sve navode iz optužnice, Sanaderova obrana tvrdi da nedjela nema, ali i da je u ovom slučaju nastupila zastara.

Obrana pak smatra suprotno, ističući da apsolutna zastara o kojoj je govorio Ustavni sud nije nastupila, kao ni realna.

Govoreći da je "korupcija na visokom nivou u vrijeme rata esencijalno ugrožavala temelj hrvatske državnosti", tužiteljstvo je istaknulo i da je Sanader ostvario imovinsku korist od čak dvije tisuće tadašnjih prosječnih hrvatskih plaća, odnosno 770 svojih mjesečnih primanja.

Sanaderova obrana istaknula je da će dokazati da Sanader nije počinio inkriminirano nedjelo jer nije bio pregovarač u ime vlade s Hypo bankom, u vezi s dodjelom kredita za kupnju zgrada veleposlanstava.

Navode i da će dokazati da je provizija isplaćena osobi koja se predstavljala kao Eugen Laxa, "najvjerojatnije iz banke koja je koristeći to ime, a pod egidom provizije, uzela novac za sebe".

Prodanović: "Stvari su izokrenute naopako"

U odnosu na zastaru Sanaderova obrana smatra da Ustavni sud u svojoj odluci ne radi distinkciju između apsolutne i relativne zastare, koja je u ovom slučaju "nastupila daleko prije donošenja Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva".

"Još jednom želim upozoriti na totalnu nelogičnost impostacije optužbe jer se optuženiku inkriminira da je u teškim financijskim uvjetima po RH, u situaciji kada nije mogla dobiti na tržištu kredite ni po najnepovoljnijim kamatama i kad se Hypo banka kao jedina pojavila u Hrvatskoj i dala vrlo povoljan kredit, optuženiku inkriminira da je zato tražio i dobio proviziju, što je apsurdno jer u naznačenoj situaciji jedino tko bi mogao tražiti proviziju su zaposlenici banke odnosno hrvatska strana bi trebala biti ta koja je trebala dati proviziju. Stvari su potpuno u logičkom smislu okrenute naopako", kazao je Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović.

Slično je zaključio i Sanader ističući da je Hypo banka Hrvatskoj dala kredit na prijedlog austrijskog ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka. Kazao je i da su kamate koje je Hypo banka odredila u tom slučaju, po iskazu tadašnjeg premijera Nikice Valentića, bila dvostruko manja od tržišnih.

"U čemu je racio da takva banka pod takvim uvjetima nekome u Hrvatskoj da proviziju. Ja nisam bio pregovarač i nisam nikada s nikim razgovarao o proviziji niti sam ju dobio", kazao je Sanader koji će svoju obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka.

U prvoj presudi bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Sanader je, osim za ratno profiterstvo, bio osuđen i za primanje mita od mađarskog Mola, a kaznu od 10 godina Vrhovni sud smanjio je na osam i pol godina. Postupci su u međuvremenu razdvojeni, a u slučaju Ina-Mol Sanaderu bi se trebalo suditi zajedno s, hrvatskom pravosuđu nedostupnim, direktorom Mola Zsoltom Hernadijem. (Hina)