Na otvorenje MSU-a Zagrepčani su čekali šest godina.


Prošlo je deset godina kako je arhitekt Igor Franić nagrađen za idejno rješenje Muzeja suvremene umjetnosti kojeg će jednog dana, četiri godine kasnije, krenuti graditi Vlada RH i Grad Zagreb. Utrošeno je dvostruko više novaca od planiranog, imalo se problema s dizalom, cijevima i probilo rokove izgradnje koja je, nakon postavljanja kamena temeljca krajem 2003. godine, bila najavljena za kraj 2006., ali Muzej je vrata otvorio tek 11. prosinca 2009. godine.

Muzej se proteže na 14, 689.65 m2

Vezani članci Slika nije dostupna Prva bočica cjepiva za koronavirus i šprica postali muzejski izložak: ''Ne svjedoče samo o velikom znanstvenom postignuću, nego su i simbol nade milijuna ljudi'' Slika nije dostupna MSU bio bio gotov da ga je gradio samo Zagreb

Debakl izgradnje MSU-a i utrošenih 400 milijuna kuna ipak nije utjecao na sreću Zagrepčana koji već godinama predstavnike Vlade povlače za rukav i pitaju kada će se projektu napokon udariti pečat, pozvati umjetnike, izložiti eksponati i otisnuti ulaznice. Muzej je napokon otvoren, a ulaznica košta 30 kuna.

Muzej se proteže na 14, 689.65 m2, sadrži prostor za stalni postav, povremene izložbe i izložbe na krovu, Multimedijalnu dvoranu 'Gorgona' koja je ime dobila prema umjetničkoj skupini koja je na našim prostorima od 1959. do 1966. promijenila pojam umjetnosti, knjižnicu, Pedagošku dvoranu, muzejski dućan, pa i kafić, restoran, VIP salon, apartman za umjetnike i kustose, predvorje i tri milijuna kuna vrijedan atelje kojim će se služiti Ivan Kožarić (autor 'Prizemljenog sunca' u Bogovićevoj ulici u Zagrebu) za kojeg nije objašnjeno po kojim kriterijima je atelje pripao njemu.

Šestotinjak eksponata i renomirani umjetnici

Ono što mnoge zaintrigira čim pogledaju MSU je tobogan visine 17 metara postavljen sa sjeverne strane pročelja muzeja. Autor instalacije je Carsten Höller koji će uz ostale umjetnike imati čast biti dio geometrijski volumizirane zgrade s pet etaža koja formom podsjeća na meandar. Šestotinjak eksponata odabrali su Tihomir Milovac i Nada Beroš, a nazvali su ih 'Zbirke u pokretu'.

Od autora mogu se pogledati djela Ede Murtića, Dušana Džamonje, Ivana Pecelja, Tomislava Gotovca a.k.a. Antonija Lauera, Miroslava Šuteja, Gorana Trbuljaka, Sanje Iveković, Kristine Leko i drugih, a od stranih autora izložena su djela Victora Vasarelyja, Christiana Boltanskog, Anette Messager, Josepha Beuysa, Jesusa Raphaela Sotoa, Almira Mavigniera, Piera Dorazija, Otta Pienea.