Digitalizacija medija mijenja sadržaj

Studiju je izradio tim znanstvenika pod vodstvom komunikologa Thomasa Schnedlera s Hamburškog sveučilišta, a objavljena je ovog tjedna pod naslovom 'Zamka sadržaja. Novinarstvo u svijetu digitalnih medija'.

Pročitajte i ovo Vremenska prognoza Čeka nas stabilan vikend, a onda stiže promjena: Meteorolog o vremenu u idućim danima VRAĆANJE RELEVANTNOSTI HRT je najavljivao novi model pretplate: Poznato je koliko će iznositi pristojba

tri vijesti o kojima se priča drama u dalmaciji Građani prijavili ljude s uznemirujućim maskama koji ulaze u dvorišta: Intervenirala policija, evo o čemu je riječ POVRAT POREZA Dobre vijesti za dio građana! Novac će uskoro sjesti na račune, evo tko će dobiti najviše Države povlače vojnike Teheran zatvorio zračni prostor. Pentagon priprema opcije za napad na Iran. Oglasio se Trump

Na temelju razgovora sa stručnjacima i opširnih istraživanja
komunikolozi predviđaju četiri tendencije. Prvo će kod odabira i oblikovanja tema sve veću ulogu igrati emocionalnost. Zato se očekuje i pojačana personalizacija apstraktnih pitanja. Kao drugo se očekuje kako će se s novim tehničkim mogućnostima kao što je televizija preko mobitela nametnuti i specifične kratke forme emisija odnosno medijskih sadržaja. Dominirati će plakativne i sve simplificiranije informacije koje se mogu vrlo brzo apsorbirati, te zabavni sadržaji.

Mnogi medijski operateri strahuju od sve većeg utjecaja marketinga i oglašavanja u ukupnoj medijskoj ponudi. Na četvrtom se mjestu raspravlja o tome ne bi li se amaterski novinarski prilozi mogli uklopiti ne samo u privatne televizije nego i u javne.

U studiji se kritizira i općeniti pojam 'content' odnosno 'sadržaj' koji se koristi za programe svih vrsta: 'Jedni pišu solidno istražene i tematski široko položene članke, proizvode profesionalne radijske priloge ili skupe televizijske reportaže ili dokumentarne emisije, a drugi pod tim podrazumijevaju amaterske video snimke, igre za downloadiranje, jinglove, PR-obavijesti ili muzičke filove'. 

Često se ne razmišljajući koristi isti pojam tako da nema razlike između ozbiljne vijesti s jedne strane i komercijalnih ili amaterskih proizvoda s druge strane, upozorava studija.

Mnogi od ispitanika vide opasnost digitalnog cijepanja društva na obaviještene, verzirane korisnike i neobavještene i neuke
(ne)-korisnike.

'Mnogi se korisnici neće više ni truditi kako bi našli ozbiljan medij koji nudi važne i cjelovite vijesti i informacije, nego će se zadovoljiti s onim što se lako nalazi, lako razumije, što je do
krajnosti simplificirano i personalizirano', upozorava direktor
Hessenskog radija Helmut Reitze.