Možete jesti brzu hranu nakon vježbanja, potvrdilo istraživanje

Konzumiranje brze hrane nakon treninga može biti jednako korisno kao i dodaci prehrani, pokazalo je nedavno istraživanje.

tri vijesti o kojima se priča policija sve istražuje Snimljen zastrašujući trenutak prije tragedije: Djevojka (19) sama se odvezala s padobrana TRAGEDIJA U SPLITU Tko je muškarac koji je Teslom usmrtio pješakinju u Splitu? Strah nadvladao razum U zoru joj je stigao poziv kojeg se boji svaki roditelj, a onda se klupko počelo odmotavati: "To morate platiti odmah"

Istraživači su naime otkrili da tijekom razdoblja oporavka između dva vježbanja nije bitno kakvu hranu jedemo. Učinak je ostao isti nakon nekoliko sati odmora, dok su razine glikogena kojeg mišići koriste kao gorivo zapravo bile i malo više nakon jedenja brze hrane kao hrane za oporavak.

Istraživanje je vodio apsolvent na sveučilištu Montana, Michael Cramer. Za potrebe studije 11 muških sportaša zamoljeno je da posti 12 sati prije treniga izdržljivosti u trajanju 90 minuta.

Nakon toga, jedna polovica sportaša nahranjena je palačinkama, prženim krumpirima i sokom od naranče, a dva sata kasnije pojeli su burger, pomfrit i colu.

Iskreno, koliko dugo već sjedite za stolom?

Druga skupina dobila je Gatorade (negazirano sportsko piće), organski maslac od kikirikija i energetski dodatak. Dva sata kasnije dobili su Cytomax prah i PowerBar proizvode.

Dva sata nakon drugog obroka svi sudionici su zamoljeni da odvoze 20 kilometara na sobnom biciklu. Obroci svakog sudionika bili su podjednaki u broju kalorija, ugljikohidrata i proteina, iako je brza hrana imala više natrija i masoća.

U različitim vremenskim intervalima znanstvenici su uzimali uzorke tkiva mišića i tetsitirali krv kako bi provjerili razinu glikogena.

Nakon tjedan dana sudionici su se vratili da ponovo izvedu zadatak, a ovaj put njihova prehrana prebačena je na onu koju nisu konzumirali prošli put.

Bitna napomena

Rezultati su pokazali da su, kada su obavljali drugi zadatak, vremena bila otprilike ista bez obzira na obrok koji su sportaši jeli. I razine glikogena su kod svih sportaša bile gotovo iste, nešto više kod skupine koja je jela brzu hranu.

Nije znala da toliko ljudi gleda njezine fotografije - Postala senzacija!

Nisu pronađene razlike u inzulinu, glukozi ili kolesterolu, a nijedna skupina nije prijavljivala nikakve ozbiljnije želučane tegobe.

Iako se pokazalo da brza hana nije utjecala na rezultate sportaša, naglašeno je da je eksperiment obuhvatio relativno mali uzorak, te nisu poznati dugoročni učinci jedenja bze hrane umjesto one zdrave.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook