Galerija
Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama Goljak predstavila je u četvrtak napredne robotske terapije koje su dosad već pokazale veliku pomoć u rehabilitaciji najmlađih pacijenata. Većinom je riječ o djeci s cerebralnom paralizom, koja uz motorička oštećenja često imaju pridružene poteškoće vida, pažnje te kognitivne smetnje.
Robotska terapija, kao rana intervencija za razvoj motoričkih vještina, pridonosi jačanju mišića i stvaranje novih neuronskih puteva, omogućavajući djeci usvajanje pokreta i životnih radnji koje ranije nisu bili u mogućnosti izvoditi.
Unapređujući tradicionalne metode rehabilitacije, Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama koristi napredne rehabilitacijske robote poput Lokomata, Myra, Tyma, Pabla i drugih.
Liste čekanja nažalost postoje
U Specijalnoj bolnici Goljak 350 djece prošlo je kroz cjelokupni sedmotjedni rehabilitacijski ciklus, dok je više od 200 djece iskusilo rehabilitacijske mogućnosti robota.
Svaki dan, kapacitet od 16 djece omogućuje individualiziran pristup terapiji, prateći njihov napredak i prilagođavajući tretmane.
Na žalost, prema riječima ravnateljice bolnice dr. sc. Ivane Kern, liste čekanja za ovakav tip rehabilitacije postoje. Imamo ih, nažalost. Od prvog pregleda do uključenja u terapiju se čeka devet mjeseci, a između ciklusa čak i do dvije godine, pojašnjava ona.
Rezultati robotske terapije - fenomenalni
No s druge strane, ravnateljica naglašava odlične rezultate. Rezultat je fenomenalan. Roditeljima govorim kako smo sretni da imamo robotiku, jer ono što postiže kod djece jest nepovratno. Djeca su toliko plastična da im se mišići u tijelu takvom terapijom nepovratno mijenjaju. Funkcije koje steknu na terapiji, zapravo i ne izgube, pojašnjava Kern.
U rehabilitacijski protokol, koji traje ukupno sedam tjedana, uključena su djeca u dobi od 4 do 18 godina sa slabošću ruku ili nogu i koja kognitivno mogu razumjeti zadatke koje izvode uz pomoć robota.
95 posto djece želi doći opet
Ključ uspješnosti robotske terapije kod djece, prema pojašnjenju ravnateljice Kern, jest u gamingu. Gaming je djeci jako zanimljiv, osjećaju se jednaka svojim vršnjacima i jako su motivirana. 95 posto polaznika želi doći opet, kaže Kern i dodaje da se na jednom terapijskom satu prođe između 600 do 1000 ponavljanja nekog pokreta.
Kompleksni uređaji zahtijevaju i izvrstan tim
Robotska se terapija u Specijalnoj bolnici Goljak primjenjuje od 2019. godine. Među robotskim uređajima s kojima bolnica raspolaže su Armeo spring za ruku, Amadeo za šaku i Lokomat za vježbanje hoda. Tu su i četiri robotski potpomognuta uređaja - Tymo za trup, Pablo za ruku te Myro za ruku i kognitivni trening (zapravo je riječ o dva uređaja). Vrijednost svih tih robota je oko 700.000 eura, a ravnateljica Kern kaže da će bolnica nabaviti i još robota.
Robotski uređaji imaju prilagodljive ortoze za ruke i/ili noge, prema veličini djetetove nadlaktice i podlaktice, odnosno natkoljenice i potkoljenice. Tu su i senzori koji prate položaj djetetova uda u prostoru te daju povratne informacije, kako samom pacijentu, tako i terapeutu.
Sami roboti djeluju putem računalnog igranja preko ciljem usmjerenih zadataka (branje jabuka, svladavanje čudovišta, vožnja autića, kupnja namirnica u dućanu, čišćenje kuće, letenje na tanjuru i slično), osiguravaju trodimenzionalni radni prostor te imaju programsku mogućnost jačanja intenziteta vježbe te modeliranja zadataka prema individualnoj potrebi djeteta.
Rad na spomenutim robotima je kompleksan te traži dobro školovan i uvježban tim liječnika i terapeuta, koji zajedno usuglašavaju terapijske ciljeve. Bez tako dobro uvježbanog i školovanog tima, robotska terapija sama po sebi ne bi dala toliko značajne rezultate, a roboti u čitavom procesu pomažu kao značajna nadopuna konvencionalne terapije, napominje Kern.
Sigurnost djece u radu s robotima je na prvom mjestu
Sigurnost djeve u radu s robotom je isto tako najbitnija stvar pa tako primjerice za najveći (težak preko jedne tone) koji se nalazi u Goljaku, Lokomat, postoji više sigurnosnih mjera. Taj najveći ima šest sigurnosnih mjera za obustavu rada, ako bi nešto prošlo po krivu, napominje ravnateljica. Jedna od tih mjera jest i privjesak koji terapeuti nose oko vrata i kojim mogu u bilo kojem trenutku zaustaviti rad robota daljinskim putem, ali putem kojeg šalju signal i da su prisutni, jer u protivnom robot zna stati i sam ako nema signala od terapeuta.
Prema dosadašnjem kliničkom iskustvu u radu s tim robotima, uočeni su veliki pomaci u snazi ruku, koordinciji pokreta, svakodnevnim aktivnostima koje uključuju korištenje ruke, boljoj stabilnosti trupa tijela pri sjedenju te pažnji tijekom izvršavanja zadataka.
Tehnološki vrhunac rehabilitacije
Dječja bolnica Goljak smatra se nacionalnim centrom dječje robotske rehabilitacije, naglašava ravnateljica Kern. Robotska rehabilitacija predstavlja revolucionaran pristup u tretmanu djece s neurorazvojnim teškoćama, pružajući mogućnost njihove individualizirane terapije koja potiče razvoj motoričkih vještina na način koji dosad nije bio moguć, što omogućuje poboljšanje svakodnevne kvalitete života i funkcioniranja djece. Inovativni robotski sustavi omogućuju preciznije i personalizirane terapijske postupke, prilagođene potrebama svakog djeteta, čime se stvara temelj za dugoročni napredak i samostalnost u svladavanju svakodnevnih izazova, ističe ravnateljica Kern.
Predstavljanju je nazočila i mr. sc. Lora Vidović, pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, rekavši kako se na Goljaku pružaju usluge djeci iz čitave Hrvatske.
Čak četvrtina djece kojima se ovdje pruža usluga dolaze izvan područja grada Zagreba. Robotska terapija o kojoj danas govorimo, tehnološki je vrhunac rehabilitacije i ponosni smo što je Grad Zagreb pružio najvišu razinu usluge za 350 djece, dok je više od 200 djece iskusilo rehabilitacijske mogućnosti robota kroz takozvani demonstraturni sat, istaknula je Vidović.
Vidović je najavila i nova ulaganja u Specijalnu bolnicu Goljak kroz širenje usluga i na istočni dio grada u Hirčevoj ulici, nabavu opreme za potrebe same bolnice te dizalo za lokaciju na Zelengaju, kao i programe javnozdravstvenog nadstandarda, kojima se pruža podrška roditeljima.
