Sadnja drveća na pogrešnim mjestima zapravo pogoršava klimatske promjene

Usred globalnih napora u borbi protiv klimatskih promjena znanstvenici upozoravaju da bi neselektivno sađenje drveća moglo nenamjerno pogoršati globalno zatopljenje, otkriva nova studija objavljena u časopisu Nature Communications.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Teheran pod žestokim udarom, Izrael nesmiljeno udara, SAD priznao prve gubitke. Rusija upozorila: "Još uvijek nismo vidjeli dokaze" MISTERIOZNA MRLJA Objavljena fotografija crvene mrlje na Trumpovu vratu: Oglasila se Bijela kuća Nova akcija U tijeku su uhićenja i pretresi! Procurilo tko je na meti policije i USKOK-a

Postoje neka mjesta na kojima ponovno vraćanje drveća dovodi do neto klimatskih negativnih ishoda, ističe Susan Cook-Patton, koautorica navedene studije i viša znanstvenica za obnovu šuma u globalnoj organizaciji za zaštitu okoliša The Nature Conservancy.

Pročitajte i ovo Nova studija sugerira Ova bi jestiva gljiva neobičnog izgleda mogla biti alternativni izvor proteina te skladište za pohranu štetnog CO2 u tlu

Složen međuodnos između drveća i albeda

Istraživanje naglašava složen međuodnos između drveća i albeda, mjere sunčeva zračenja reflektiranog od Zemljine površine. Dok drveće apsorbira ugljikov dioksid, čime ublažava klimatske promjene, ono također mijenja albedo, utječući na temperaturu planeta. Cook-Patton naglašava važnost uključivanja albeda u klimatske modele, napominjući da su prethodne procjene precijenile učinak hlađenja sadnje drveća i do 80 posto.

Unatoč tome, nova studija nudi vrijedne uvide za usmjeravanje kreatora politike u optimizaciji strategija za ublažavanje klimatskih promjena.

Pročitajte i ovo Puno je tu varijabli Može li masovna sadnja drveća usporiti klimatske promjene? Odgovor baš i nije jednostavan

Klimatska uloga albeda

Isto tako, još uvijek postoji mnogo mjesta na kojima je obnavljanje drveća odlična ideja za klimatske promjene. Samo pokušavamo pomoći ljudima da pronađu ta mjesta, pojašnjava Cook-Patton.

Albedo igra ključnu ulogu u regulaciji Zemljine temperature, posebno u ledenim područjima na kojima reflektirajuće površine poput snijega i leda odbijaju do 90 posto sunčeve energije. Međutim, učinkovitost sadnje drveća razlikuje se u različitim okruženjima. Vlažne tropske regije kao što su Amazona i Kongo bazen prepoznate su kao glavne lokacije za obnovu šuma zbog njihove velike količine ugljika i minimalnog utjecaja na albedo.

Nasuprot tome, ravnice i savane umjerenog pojasa pokazuju veću osjetljivost na promjene u albedu, smanjujući učinak hlađenja napora pri sadnji drveća. Čak i na optimalnim lokacijama, stvarni učinak hlađenja može biti manji od projekcija do 20 posto, kada se uzmu u obzir prilagodbe albeda.

Sadnja drveća i dalje važna

Unatoč tim nijansama, dobrobiti obnove šuma ostaju neporecive, uključujući potporu ekosustava, čisti zrak i opskrbu vodom. Cook-Patton naglašava važnost strateških ulaganja u sadnju drveća.

Pročitajte i ovo Nije jednostavno rješenje Sadnja velikih šuma može učiniti više zla nego dobra za klimatske promjene

Radi se zapravo o maksimalnom iskorištavanju ograničenih ulaganja i najvećem klimatskom povratu po hektaru ulaganja, kaže.

Dok izazovi i dalje postoje, promišljeno planiranje može maksimalno povećati pozitivan učinak inicijativa pošumljavanja na okoliš i društvo.

Izvor: Science Alert/AFP