"Čak 21 posto građana u Hrvatskoj nije nikad koristilo internet", poražavajući je podatak objavljen u Sektorskoj analizi Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Pročitajte i ovo
Kako se navodi i Analizi, građani Hrvatske su po korištenju interneta iza prosjeka Europske unije. Dok je u Hrvatskoj taj prosjek bio 76 posto, u EU je on iznosio 87 posto.
Pročitajte i ovo
No, upravo činjenica da petina Hrvata nikad nije koristila internet zabrinjava. Hrvatska se po toj lošoj statistici smjestila na samo dno Europske unije. Usporedbe radi, u Danskoj tek 2 posto građana nikad nije koristilo internet. Unatoč tome, prošle je godine zabilježen porast broja širokopojasnog i mobilnog pristupa internetu.
Kad se ti podaci stave u kontekst onda je jasno da je starija populacija u Hrvatskoj ta koja ima problem s korištenjem interneta. Naime, čak 62 posto građana koji su stariji od 65 godina, znači umirovljenici, nikad nisu koristili internet. S druge strane, prosjek dižu mladi do 25 godina koji ga koriste bez iznimke.
Pročitajte i ovo
Podaci o korištenju interneta objašnjavaju i druge lošije podatke. Tako Hrvati putem interneta kupuju manje od prosjeka Europske unije.
Dok je u Europi 60 posto građana kupovalo na internetu u proteklih godinu dana, u Hrvatskoj on iznosi samo 35 posto. Istovremeno čak 40 posto građana Hrvatske nikad nije kupovalo na internetu.
Pročitajte i ovo
Iako banke ulažu velike napore u to da građane Hrvatske uvedu u 21. stoljeće i internetsko bankarstvo, još uvijek relativno mali broj Hrvata koristi internet za financijske aktivnosti. Tako samo 3 posto građana obavlja financijske aktivnosti putem interneta.
Zanimljivo, 36 posto građana koristiti internet za komunikaciju s javnom upravom, bilo putem obrasca ili e-maila. No i to je, još uvijek, slabije od prosjeka EU gdje se taj postotak penje na 52 posto.
Pročitajte i ovo
Ekonomski institut u svojoj analizi zaključuje kako "Hrvatska po stupnju digitalizacije društva i gospodarstva zaostaje za prosjekom Europske unije". S obzirom na to da ističu i kako podaci za 2018. godinu ne odstupaju značajnije od podataka za 2017. godinu, možemo zaključiti da se iz godine u godinu, unatoč pričama o digitalizaciji društva, zapravo ništa ne mijenja.
