Hrvatska se polako digitalizira, ali ima još puno posla

Europska komisija objavila je Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2019. godinu, koji pokazuje stupanj gospodarske i društvene digitalizacije, a sastoji se od 5 tematskih pokazatelja - povezivost, ljudski kapital (digitalne vještine), korištenje interneta, integracija digitalnih tehnologija, digitalne javne usluge.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Uništena ključna zgrada iranskih vlasti. Izraelska vojska se oglasila nakon novog vala udara Ključni razgovori usred rata Evo koga je Trump zvao da mu pomogne u ratu s Iranom: "Izaći će iz sjene" DRAMA U KUVAJTU VIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom

Hrvatska se, prema ovogodišnjem DESI-ju ukupno gledano vratila na razinu iz 2017. godine, no pomnijom analiziom ipak se vide neke značajnije promjene.

Tako se već godinama hrvatski građani internetom koriste više od prosjeka, a poduzeća su sve spremnija za uvođenje digitalne tehnologije. Upravo zato iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva kao najveći izazov u pogledu digitalizacije ističu rezultate u području povezivosti. Smanjenje naknada za korištenje radio-spektra pozitivan je razvoj, kao i provođenje plana za pravovremeno dodjeljivanje opsega koji bi mogli poboljšati izglede za poboljšanje bežične veze.

Kad je riječ o ljudskom kapitalu, Hrvatska ostvaruje stabilan napredak. Broj stručnjaka s diplomom iz područja prirodnih znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) se povećao i sada iznosi 4,7 posto, a u znanstvenom području raste broj diplomiranih IKT stručnjaka.

Što se tiče integracije digitalnih tehnologija, Hrvatska poduzeća sve više koriste mogućnosti koje nudi online trgovina: 18% malih i srednjih poduzeća prodaje online (iznad prosjeka EU-a od 17%), a poslovanje u oblaku koristi 22% poduzeća (18% u EU).

U području digitalnih javnih usluga RH je zauzela 22. mjesto, čime je napredovala za jedno mjesto u odnosu na prethodnu godinu. U Hrvatskoj postoji i visoka razina interakcije između javnih tijela i građana. Tako 75 posto korisnika na mreži aktivno prihvaća usluge e-uprave. Dostupnost usluga e-uprave poslovnim subjektima pokazuje pozitivan rezultat za Hrvatsku.

Iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva podsjetilisu i kako Hrvatska pokreće uspostavu Centra dijeljenih usluga (CDU), odnosno „državnog oblaka“ i više od 40 projekata, kako bi se dodatno ubrzao razvoj javnih digitalnih usluga u budućnosti.