Znanstvenici su dosad bilježili zagrijavanje klime, koje je na Zemlji počelo u drugoj polovici 18. stoljeća, odnosno s početkom industrijske revolucije. Kako je čovječanstvo povećavalo emisiju ugljičnog dioksida, znanstvenici smatraju da se istovremeno pojavio i efekt staklenika, što je dovelo i do povećanja temperatura.
Pročitajte i ovo
>> Nove posljedice globalnog zatopljenja
Ipak, ruski znanstvenik Vladimir Baškin ne slaže se s tim. On tvrdi da promjena klime ima cikličan karakter i da nije nikako povezana s ljudskim djelovanjem. Zajedno s kolegom Raufom Galiulinim s Instituta za fundamentalne probleme biologije Ruske akademije znanosti, pokazuje kako je dosadašnje zagrijavanje zemlje tek odjek izlaza našeg planeta iz 'malog ledenog doba'. Obojica smatraju kako nam, naravno prema geološkim razmjerima, predstoji ulazak u novo ledeno doba.
Intervali 30 do 40 godina
Malo ledeno doba nastaje s periodom trajanja od nekih 500 godina. Prethodni takav period bio je sredinom proteklog milenija, kad se u Engleskoj zaledila rijeka Temza, Nizozemci su se klizali na klizaljkama, a u Rusiji su stranci bili obuzeti strahom, kad su vidjeli da drveće puca od mraza. Periodi zahlađenja i zatopljenja imaju intervale od nekih 30 do 40 godina. Na primjer, u Rusiji je bilo zatopljenje 30-tih godina prošlog stoljeća, zatim je došlo do zahlađenja s početkom Drugog svjetskog rata, pa je novo zatopljenje došlo u 70-im godinama prošlog stoljeća, itd.
Početak novog ciklusa zahlađenja povezan je s aktivnošću Sunca. Snaga zračenja naše zvijezde opada i to utječe na klimu na Zemlji. Znanstvena istraživanja klime proteklih geoloških perioda, stavljaju pod sumnju osnovanost zahtjeva Kyoto protokola, tvrdi Vladimir Baškin.
Marketinški trik, a ne znanost
Kyoto protokol ograničava emisiju stakleničkih plinova i dopušta trgovinu kvotama na emisije tih plinova. 'Emisija ugljičnog dioksida je normalan prirodni proces, i nije isključivo rezultat ljudske delatnosti', rekao je Baškin, a prenosi Russian Radio. Oceani Zemlje sadrže 60 puta više ugljičnog dioksida, nego zrak. Prilikom porasta temperature na planetu, dolazi do njegovog aktivnijeg izdvajanja.
'Globalno zatopljenje, o kojem se toliko priča, više je marketinški potez, nego znanstveni problem. To više nije znanost već politika', tvrdi Baškin i dodaje da nas očekuje globalno zahlađenje, a ne globalno zatopljenje. Ipak, nema potrebe za strahom od zahlađenja, jer će se ono razvijati polako i osjetit će se tek sredinom ovog stoljeća.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
