Klimatske promjene mogle bi do 2100. ubiti sve koraljne grebene na Zemlji, pokazalo je američko znanstveno istraživanje.
Pročitajte i ovo
EJ PRIRODNJACI!
Dan i noć na PMF-u: Budući znanstvenici okupirali Horvatovac i otkrili zabavnu stranu fizike i biologije
SKANDAL U BRAZILU
Znanstvenica iz strogo čuvanog laboratorija ukrala opasne viruse, u sve upetljan i njezin suprug?
U DNEVNIKU NOVE TV
Razrednica kojoj su maturanti kupili automobil: "Nisam navikla na ovakve stvari. Ovo je priča o njima"
Ima tisuću lica
Sve više oboljelih u Hrvatskoj: Podmukla neizlječiva bolest najčešće pogađa mlađe ljude
"Da ti srce pukne"
Dalija Orešković oplela po maturantima: "Poluobrazovani i zatrovani. Možda i najtužnija norijada ikada"
Očekuje se da će od 70 do 90 posto svih koraljnih grebena nestati tijekom sljedećih 20 godina zbog zatopljavanja oceana, zakiseljavanja mora i zagađenja, kažu znanstvenici sa Sveučilišta Hawaii u Manoi, prenosi CNN.
Do 2100. izgledi su prilično tmurni, kaže Renee Setter, jedna od znanstvenica sa sveučilišta.
Neki aktivisti za zaštitu okoliša i znanstvenici rade na obnovi koraljnih grebena i uzgajaju ih u laboratorijima te potom vraćaju u more kako bi pokušali oživjeti umiruće grebene.
Pročitajte i ovo
Svi ih ignoriraju
Znanstvenici upozoravaju: Hrvatska je neozbiljna, mora početi ublažavati posljedice klimatske krize
No to možda neće biti dovoljno za spas koraljnih grebena, upozoravaju znanstvenici.
U okviru nove studije izrađene su karte oceana s lokacijama koje bi bile najpogodnije za taj način obnove grebena uzimajući u obzir faktore poput kiselosti voda, temperature mora, gustoće ljudskih naselja i intenziteta izlova.
Nakon proučavanja svjetskih oceana došli su do zaključka da će "do 2100. preostati pokoji ili nijedan koraljni greben".
Većina dijelova oceana u kojima sada žive koralji neće do 2045. biti pogodna za njihov život i taj će se okoliš pogoršavati do 2100., pokazuju znanstveni simulacijski modeli.
Pročitajte i ovo
Ulaganje u bolje sutra
Kako utrošiti Bezosovih deset milijarda dolara na očuvanje planeta?
Iskreno, otpadaju većine lokacija, kazala je Setter. Postoji tek nekoliko lokacija na kojima bi se do 2100. mogli obnoviti koraljni grebeni poput dijelova Baje Californije ili Crvenog mora, no čak ni oni nisu idealna staništa za koralje zbog blizine rijeka.
Znanstvenici upozoravaju da su klimatske promjene veliki ubojica.
Ljudsko zagađenje, iako predstavlja problem, tek je mali dio velike prijetnje.
Napori da se očiste obale sjajni su i borba protiv zagađenja je sjajna. Moramo nastaviti s tim naporima, kazala je Setter. No borba protiv klimatskih promjena ono je na što stvarno trebamo pozivati kako bismo zaštitili koralje.
Uništavanje grebena imat će razorne posljedice po čovječanstvo. Gotovo miljardu ljudi ovisi o njima kao glavnom izvoru bjelačevina, a koraljni grebeni štite i obalni pojas i infrastrukturu, što znači da bi njihov nestanak mogao ugroziti i sigurnost i održivost obalnih naselja.
(Hina)