Među oboljelima od koronavirusne bolesti ranija fizička neaktivnost povezana je s mnogo težim simptomima i većim rizikom od smrti, pokazala je studija s gotovo 50.000 ispitanika zaraženih virusom.
Pročitajte i ovo
Ljudi koji nisu bili fizički aktivni najmanje dvije godine prije pandemije imali su veće izglede za hospitalizaciju, liječenje na odjelu za intenzivnu njegu i smrt, objavili su znanstvenici u radu u časopisu British Journal of Sports Medicine.
Kao rizik za teški oblik COVID-19, fizičku neaktivnost jedino su nadmašili dob i ako je osobi transplantiran neki organ, utvrdila je studija.
U usporedbi s drugim faktorima rizika na koje ispitanici mogu utjecati poput pušenja, pretilosti ili povišenog krvnog tlaka "fizička aktivnost najveći je faktor rizika u svim ishodima bolesti", zaključili su autori studije.
Faktori rizika poput visoke životne dobi, muškog spola, dijabetesa, pretilosti ili kardiovaskularnih bolesti najviše su povezani s teškim oblikom koronavirusne bolesti, utvrdile su ranije studije.
Do sada sjedilački način života nije bio obuhvaćen kategorijom faktora rizika.
Kako bi utvrdili povećava li pomanjkanje tjelovježbe i drugih fizičkih aktivnosti izglede za teški oblik bolesti, hospitalizaciju, prijem u odjel intenzivne njege ili smrt znanstvenici su proučili podatke o 48 440 odraslih osoba u SAD-u zaraženih COVID-19 od siječnja do listopada 2020., a koje su prije bile obuhvaćene raznim vanbolničkim programima.
Prosječna dob pacijenata bila je 47, a 60 posto bile su žene. Prosječno je indeks tjelesne mase bio 31 što je iznad praga za pretilost.
Oko polovice ispitanika nije imalo nikakvu drugu bolest poput dijabetesa, kronične plućne bolesti, bolesti srca ili bubrega te raka. Gotovo 20 posto patilo je od jedne od tih bolesti, a više od 30 posto od dvije ili više.
Svi ispitanici su izvještavali o razini tjelesnih aktivnosti najmanje tri puta u razdoblju od ožujka 2018. do ožujka 2020. u okviru vanbolničkih programa u koje su bili uključeni.
Oko 15 posto opisalo se kao neaktivno, što je značilo od 0 do 10 minuta fizičkih aktivnosti tjedno, gotovo 80 posto kao "djelomično aktivno" s oko 11 do 149 minuta fizičkih aktivnosti tjedno i sedam posto bilo je trajno aktivno u skladu s nacionalnom zdravstvenim preporukama s više od 150 minuta fizičkih aktivnosti tjedno.
Nakon što su uzeli u obzir utjecaj rase, dobi i drugih bolesti, fizički neaktivne osobe oboljele od koronavirusne bolesti imale su više nego dva puta veće izglede završiti u bolnici od onih koji su bili fizički najaktivniji. Imali su i 73 posto veće izglede završiti na bolničkim odjelima intenzivne njege te 2,5 posto veće izglede umrijeti od te bolesti.
U usporedbi s pacijentima koji su bili povremeno fizički aktivni, neaktivne osobe imale su 20 posto veće izglede biti hospitalizirane, deset posto veće izglede za prijem u odjele intenzivne njege i 32 posto veće izglede za smrt.
Iako je veza statistički uvjerljiva, studija koja nije bila vođena kao kliničko ispitivanje ne može se smatrati izravnim dokazom da pomanjkanje fizičke aktivnosti izravno uzrokuje različite ishode kod oboljelih, ističu znanstvenici i dodaju da su zaključci i rezultat subjektivnih podataka koje su davali pacijenti što znači da treba uzeti u obzir i mogućnost utjecaja pristranosti.
