Na Dan planeta Zemlje koji se ove se godine obilježava na temu obnovljive energije, posebno električne energije, udruge za zaštitu okoliša u Hrvatskoj pozivaju Vladu da nova ulaganja u energetici usmjere u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, naročito sunca i vjetra.
Industrija fosilnih goriva najodgovornija je za klimatsku krizu i toga je svjesna desetljećima. Hrvatska Vlada načelno zagovara zelenu energetsku tranziciju, ali u praksi vidimo nova ulaganja u plinsku infrastrukturu na moru i na kopnu, veliko kašnjenje s donošenjem ažuriranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana i preniske ciljeve za obnovljive izvore energije, izjavila je Hini programska voditeljica Greenpeacea Hrvatska Petra Andrić u povodu Dana planeta Zemlje koji se ove godine obilježava na temu obnovljive energije i posebno električne energije - "Our power, our planet" (Naša snaga, naš planet").
Kaže da se Hrvatska "unatoč golemom potencijalu i određenom napretku posljednjih nekoliko godina, i dalje nalazi pri dnu europskih zemalja po pitanju korištenja solarne energije".
Umjesto da proširuje plinsku infrastrukturu, Andrić poziva Vladu da zaustavi 'eru fosilnih goriva' i sva nova ulaganja u sektoru energetike usmjeri u "obnovljive izvore energije".
U Greenpeaceu Hrvatska smatraju da Hrvatska može imati 100 posto obnovljivu električnu energiju do 2030. godine.
Kažu i kako si ne smijemo dopustiti da 'ispunjavamo minimalne zahtjeve europskih energetskih politika'.
Predsjednica Zelene akcije Dora Sivka ustvrdila je kako je u Hrvatskoj tranzicija s, primjerice, plina na obnovljive izvore energije do 2035. moguća i tehnološki i financijski, ali da nedostaje politička volja.
U Zelenoj akciji kažu i kako Vlada 'ulaže javni novac i povlači milijunska EU sredstva za širenje plinovoda i ostale štetne odluke'.
Nužna je ciljana financijska pomoć za prelazak na obnovljive izvore energije i povećanje energetske učinkovitosti, koja uzima u obzir regionalne razlike i razlike između sela i grada te financijske kapacitete kućanstava. Treba politički poduprijeti energiju u rukama ljudi, sustav koji je što više moguće decentraliziran. Potrebno je olakšati osnivanje energetskih zajednica građana i omogućiti dijeljenje energije unutar njih što je jedna od njihovih najvažnijih funkcija, naveli su iz Zelene akcije.
A iz svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF-a upozorili su u povodu Dana planeta Zemlje da neracionalna proizvodnja i bacanje hrane uništavaju ljude i planet.
Trebamo prestati kupovati više nego što nam treba i bacati hranu. Najprije zato što oko polovice čovječanstva čine pretili ljudi, dok istovremeno milijuni gladuju. Drugi paradoks je da bacimo više od trećine proizvedene hrane, a žalimo se koliko je ona skupa, poručila je direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.
Ako smanjimo otpad od hrane, dajemo dodatnih 13 dana Zemlji da obnovi svoje resurse, dodala je.
Kaže i kako je "moguće proizvesti dovoljno hrane i istovremeno sačuvati prirodu ako koristimo poljoprivredne prakse pozitivne za prirodu. A ako u svoju prehranu uvodimo ravnotežu namirnica biljnog i životinjskog porijekla, doprinosimo našem i zdravlju planeta", navela je direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.
Piše: Marina Bujan
