Čista matematika: Britanski znanstvenici napravili novi model za koji vjeruju da će bolje predvidjeti potrese

Stručnjaci za geoznanosti iz centra Lyell, koji je nastao u suradnji sveučilišta Heriot-Watt i British Geological Survey (BGS), željeli su iskoristiti matematiku umjesto pribjegavanja laboratorijskim eksperimentima.

Pročitajte i ovo niz potresa Sinonim za turizam sada je sablasno prazan: "Ako nitko ne dođe, onda ćemo mi biti na odmoru" izvanredna situacija "Ne mogu više, ne spavam, noge mi se tresu": Ljudi u panici bježe s otoka, od jutros 30-ak potresa

tri vijesti o kojima se priča izvanredno stanje Napad dronovima izazvao ekološku katastrofu: "Ne izlazite van, ne pijte vodu" Dok se čeka izručenje Otkriveno kako je policija pronašla Pavleka i tko je bio s njim, a istražitelji se trenutno bave nečim vrlo zanimljivim čeka se izručenje Uhićen je Vedran Pavlek! Cure detalji, oglasio se Plenković, Habijan...

Cilj je bio predvidjeti snagu kamenih stijena koje leže u središtu rasjeda u Zemljinoj kori gdje se potresi događaju i zovu se filosilikati.

Dr. Sabine den Hartog radila je u suradnji sa znanstvenicima sa sveučilišta Liverpool i Utrecht.

Filosilikati poprimaju oblike malih ploča i kad kližu jedni pokraj drugih pod pritiskom dolazi do potresa.

Ključno pitanje je snaga trenja stijene, odnosno snaga koja je potrebna da izazove kretanje duž rasjeda. Potresi počinju s mikroskopski malim pokretima u filosilikatnoj stijeni, a od tih malenih pomaka mogu se osloboditi snažne i razarajuće sile.

Ponašanje stijena može se ispitivati u laboratorijskim uvjetima, no uvjeti u dubinu površine Zemlje kompleksni su i teško ih je imitirati.

I tu je prostor za matematičke modele koji omogućavaju znanstvenicima da predvide snagu trenja filosilikata na način koji se ne može postići u laboratorijima.

Na mikroskopskoj razini analizirali smo umjetne zone rasjeda, kaže dr. den Hartog, kako bismo identificirali procese koji se odvijaju - poput pucanja minerala filosilikatne ploče.

Na temelju toga izradili smo niz jednadžbi kako bismo predvidjeli način na koji se snaga trenja filosilikata mijenja s promjenom uvjeta poput vlage ili brzine kretanja rasjeda.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Journal of Geophysical Research: Solid Earth.

Rezultat je jednadžba koja olakšava izradu modela koji simuliraju kretanje rasjeda uključujući i tijekom potresa - i otkrili su da filosilikati nisu jedine stijene koje igraju ulogu.

Naš model predviđa da kretanje duž zona rasjeda bogatog filosilikatima postaje teže s povećanjem brzine kretanja, kaže dr. den Hartog.

U nekim okolnostima, po njoj, filosilikati mogu i spriječiti potrese. Nismo mogli objasniti odnos između sile koja drži rasjed i sile potrebne da ga pokrene.

To znači da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se poboljšao model.