Ukrajina je počela obilježavanje 27. godišnjice černobilske nuklearne katastrofe ponoćnom misom.


Svjetski dan sjećanja na žrtve nuklearnih katastrofa obilježava se u petak diljem Ukrajine, Rusije, Bjelorusije i svijeta, na 27. godišnjicu havarije u Černobilu koja je izazvala prvu od dviju kastastrofa označenih najvišom, sedmom razinom na Međunarodnoj ljestvici za nuklearne nesreće.

>> Srušio se dio krova NE u Černobilu 

Već prije svitanja vijenci su bili položeni i zapaljene svijeće pred spomenikom žrtvama u Slavutiču, mjestu 50 kilometara udaljenom od Černobila gdje su živjeli brojni tadašnji zaposlenici nuklearne elektrane, javlja agencija AFP.

Početkom mjeseca francuska fotografkinja Hélene Veilleux posjetila je i razledala područje od Černobila do Pripjata. Kako oni izgledaju danas pogledajte u priloženoj fotogaleriji



Eksplozija i požar 26. travnja 1986. u nuklearnoj elektrani Černobil u današnjoj Ukrajini, tadašnjem SSSR-u, aktivirali su goleme količine radiokativnosti koja se širila atmosferom. Smrtonosni radioaktivni oblak zatrovao je 150.000 četvornih kilometara Ukrajine i susjedne Bjelorusije i proširio se Europom.

Obitelji i prijatelji žrtava održali su komemoraciju u Kijevu, glavnome gradu Ukrajine, koja je počela bdijenjem u ponoć. U deset zemalja Europe danas se održava niz događaja pod geslom 'za budućnost bez Černobila i Fukushime'.

Predviđeni su susreti s 'likvidatorima', ljudima koji su dekontaminirali zonu katstrofe riskirajući vlastiti život. Čak 100 tisuća Rusa bilo ja poslano u Černobil na poslove pečaćenja reaktora i čišćenje područja no smatra se da njihova zaštitna odijela nisu bila primjerena te su mnogi primili smrtonosne doze zračenja.

Prema podacima ukrajinske vlade, od posljedica ozračenosti umrlo je više od 4000 'čistača', piše Euronews. Znanstveni odbor Ujedinjenih naroda o zračenju priznaje izravnu smrt izazvanu eksplozijom za samo 31 operatera i vatrogasca. Nevladina udruga Greenpeace iznosi, međutim, da je nesreća usmrtila 100.000 ljudi.

Bila je to prva katastrofa razine 7 na Međunarodnoj ljestvici za nuklearne nesreće, a druga je slijedila četvrt stoljeća poslije u japanskoj elektrani Fukushima Daiichi izazvanoj razornim potresom i tsunamijem.

Černobilska nesreća oslobodila je najveću u povijesti nekontroliranu radioaktivnost u civilnoj operaciji i velike količine radioaktivnih supstanci bile su oslobođene u zraku tijekom 10 dana. Katastrofa je izazvala teške društvene i gospodarske poremećaje u dijelovima Bjelorusije, Rusije i Ukrajine. Nekoliko je organizacija izvijestilo o posljedicama katastrofe no njihove su se procjene teško mogle usporediti jer nema pouzdanih zdravstvenih statistika vođenih prije 1986.

Černobilski reaktor 4 danas je zatvoren golemim betonskim štitom, koji je izgrađen u listopadu 1986., kako bi se omogućio rad drugih reaktora nuklearke. Nova, 20.000 tona teška sigurnosna struktura gradi se u blizini postojeće i kada bude dovršena 2015., bit će porinuta preko šina na svoje mjesto. Sadržat će opremu visoke tehnologije koja će omogućiti da se u visokoj sigurnosti dekontaminira unutrašnjost havariranog reaktora. Cjelokupna operacija stajat će 1,5 milijarde eura.

U kolovozu 2012. Rusija je proglasila takozvanu zonu isključenja 30 kilometara oko Černobila. Dopuštenje za ulazak u zonu dobila je fotografkinja Hellene Veilleux i objavila snimke apokaliptičnih prizora koji nalikuju kadrovima iz filmova o kraju života na planeti. Međutim, u događajima vezanima u Černobil stigla je i jedna dobra vijest. Pojavila se 24. travnja u časopisu Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism koji prenosi studiju o rezultatima liječenja 250 ljudi koji su kao djeca i adolescenti oboljeli od raka štitnjače nakon katastrofe te su bili operirani i primali terapiju. Danas su potpuno ili gotovo zdravi.

Studija pruža nadu ljudima koji su bili izloženi radijaciji iz Fukushime, ističu autori i navode da je potpuno izliječeno 64 posto pacijenata, a 30 posto gotovo potpuno izliječeno. Dr. Christoph Reiners sa Sveučilišta u Wurzburgu u Njemačkoj napisao je kako je to dobra vijest jer 'iako neki pacijenti nisu na samome početku primali dobru terapiju, velika većina njih izliječila se terapijom radioaktivnog joda'. (I.D. / Hina)

 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook