Globalno zatopljenje (Ilustracija: Guliver/Thinkstock)
Globalno zatopljenje (Ilustracija: Guliver/Thinkstock)

Jaz je "katastrofalan" između nacionalnih obećanja o ograničenju emisija plinova s učinkom staklenika i smanjenja koja bi trebalo provesti da se globalno zatopljenje održi ispod 2 stupnja Celzijevih, upozorio je u utorak čelnik UN-ove agencije za okoliš.


Zemlje potpisnice Pariškog sporazuma o klimi dogovorile su se da će globalno zagrijavanje ograničiti na vrijednosti između 1,5 i 2 stupnja Celzijevih, no nacionalne politike ne prate te obveze, upozorava u godišnjem izvješću Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).

"To je neprihvatljivo", rekao je ravnatelj UNEP-a Erik Solheim u Ženevi. "Godinu dana otkako je na snagu stupio Pariški sporazum, daleko smo od toga da učinimo ono što je potrebno da spasimo stotine milijuna ljudi od života u bijedi", rekao je.

Nacionalne politike koje se provode vjerojatno će zagrijati naš planet za najmanje 3 stupnja Celzijevih do 2100. godine, pokazuje izvješće.

Čak i ako zemlje potpisnice provedu obećanja o smanjenju emisija, do 2030., emisije ugljičnog dioksida (CO2) i dalje će biti 11 do 13,5 gigatona veće od granice koja bi globalno zatopljenje držala ispod 2 stupnja C.

Da bi se taj višak objasnio, 1 gigaton jednak je godišnjoj količini CO2 koju proizvedu automobili, kamioni i zrakoplovi u Europskoj uniji.

Emisije CO2 stabilne su zadnjih nekoliko godina jer veliki onečišćivači kao što su Indija i Kina sve više prelaze na čiste energije. Međutim, meteorološki fenomen El Nino u Pacifiku odgovoran je što su koncentracije CO2 u atmosferi lani postigle nove rekordne razine.

UN upozorava da emisije drugih stakleničkih plinova kao što je metan još rastu te da bi globalni ekonomski 'bum' mogao ponovno potaknuti rast emisija CO2.

Prema izvješću UNEP-a, a ono je sinteza najnovijih znanstvenih studija, potrebno je "hitno ubrzati kratkoročne akcije i pojačati dugoročnu ambiciju".

"To se tiče svih zemalja, a napose skupine G20 (skupina država najbrže rastućih gospodarstava) koje su same odgovorne za tri četvrtine svih emisija stakleničkih plinova.

Nadalje, UN-ova prognoza o porastu temperature za 3 stupnja ne uzima u obzir najavu američkog predsjednika Doanlda Trumpa da će povući svoju zemlju iz Pariškog sporazuma.

"Ako SAD provede najavu o povlačenju iz Sporazuma do 2020., slika će biti daleko tmurnija", navodi UNEP.

Da bi ilustrirao opasnosti od nečinjenja, Solheim je upozorio na nedavne prirodne katastrofe koje postaju sve češće kako se atmosfera zagrijava. U Teksasu je 50.000 domova poplavljeno uraganom Harveyom, a 1200 ljudi poginulih u poplavama u Indiji, Nepalu i Bangladešu jasno govore da spasilačke ekipe i volonteri sami neće biti u stanju u budućnosti spašavati živote, rekao je Solheim.

"Vlade, privatni sektor, civilno društvo moraju premostiti taj katastrofalni jaz", rekao je.

Prema UNEP-u najveći potencijal za smanjenje koncentracija CO2 leži u ulaganjima u sunčevu i energiju vjetra, u automobile, šume.

Ako se fokusiramo na ta područja emisije bi se mogle smanjiti za 22 gigatona do 2030.

Elektrane na ugljen trebale bi se ugasiti, a trebalo bi ponovno razmotriti planove za otvaranje novih elektrana na ugljen. Takvi planovi većinom postoje u Aziji.

Privatni poslovni sektor morao bi donijeti mnogo ambicioznije klimatske planove, kaže agencija.

U svijetu 100 najvećih industrijskih kompanija odgovorno je za oko četvrtinu svih emisija stakleničkih plinova. (Hina)