Najnovije izvješće Vijeća Europe o stanju u zatvorima upozorava na trajni problem prenapučenosti. Nekoliko zemalja nalazi se u kritičnoj situaciji, a Hrvatska je pri samom vrhu ljestvice.
Prema podacima zatvorskih službi iz 46 država članica organizacije sa sjedištem u Strasbourgu, potvrđen je trend rasta broja zatvorenika, na koji je upozorila i nedavna anketa Eurostata.
Između 31. siječnja 2024. i 31. siječnja 2025. broj zatvorenika na 100 dostupnih mjesta porastao je s 94,7 na 95,2, uz velike regionalne razlike. U prethodnom izvješću šest zemalja imalo je ozbiljnu prenapučenost - sad ih je devet. Zatvori u Turskoj i Francuskoj su među najprenapučenijima, sa 131 zatvorenikom na 100 mjesta. Slijedi ih Hrvatska (123), pa Italija (121), Malta (118), Cipar (117), Mađarska (115), Belgija (114) i Irska (112).
Još pet zemalja premašilo je kapacitete i suočava se s umjerenom prenapučenošću: Finska (110), Grčka (108), škotski dio Ujedinjenog Kraljevstva (106), Sjeverna Makedonija (104) i Švedska (103). Portugalski zatvorski sustav radi gotovo na granici kapaciteta (99), u nešto boljoj situaciji od Rumunjske (100), ali s većom popunjenošću od Azerbajdžana (98), Engleske i Walesa (96), Srbije (96), Češke (95), Nizozemske (95), Danske (95) i Švicarske (95). Vijeće Europe upozorava da već i stopa popunjenosti od 90 % predstavlja visokorizičan pokazatelj i veliki operativni pritisak, piše Euronews.
Porastao udio žena, stranih državljana i starijih od 65
Zaključno sa siječnjem 2025., u 46 država članica Vijeća Europe bilo je 1.107.921 zatvorenika, što je povećanje od 8,5 % u odnosu na prethodnu godinu. Stopa - 110 zatvorenika na 100 tisuća stanovnika.
Udio žena u zatvorima porastao je s 4,8 % na 5,2 %. Najveći rast među državama s više od 500 tisuća stanovnika bilježe Mađarska (8,8 %), Češka (8,6 %), Malta (8 %) i Švedska (7,9 %). Najmanji udio imaju Albanija (1,6 %), Armenija (2,6 %), Crna Gora (2,8 %) i Azerbajdžan (3,1 %).
Stope zatvaranja i dalje su najviše u istočnoj Europi, posebno u Turskoj (458 zatvorenika na 100 tisuća stanovnika), a među članicama Europske unije najviše zatvaraju Mađarska (206), Poljska (189), Češka (178) i Slovačka (151).
Izvješće pokazuje i veći udio stranih državljana u zatvorima - 17 % zatvorenika nisu državljani zemlje u kojoj služe kaznu, kao i rast broja zatvorenika starijih od 65 godina, iako stručnjaci Vijeća Europe napominju da je njihov ukupni udio i dalje skroman.
Loši uvjeti i zdravstveni sustav
Portugal se suočava s ozbiljnom prenapučenošću zatvora, a jedan od glavnih razloga su najduže zatvorske kazne u Europi – prosječno 31,4 mjeseca, dok je europski prosjek 9,7 mjeseci.
Glavni tajnik udruge APAR Vítor Ilharco tvrdi da bi broj zatvorenika bio upola manji kada bi se portugalska pravila primjenjivala kao u ostatku Europe. Kritizira i često korištenje istražnog zatvora te upozorava na loše uvjete. Posebno kritizira lisabonski zatvor, gdje su zbog prenapučenosti u samice smještena po dva zatvorenika koji, kako kaže, "20 sati dnevno provode zaključani i bez privatnosti".
Portugal je od 2019. zbog "ponižavajućih uvjeta pritvora" zatvorenicima već isplatio više od 1,5 milijuna eura odštete, a pred Europskim sudom za ljudska prava još je više od 850 pritužbi.
Prema Ilharcovim riječima, problem nisu samo loši uvjeti nego i zdravstvena skrb. "Ne postoji nijedan zdrav zatvorenik", upozorava, dodajući da zatvorenici imaju pristup drogama te da zbog čestih štrajkova čuvara često ne mogu ni do bolnice.
