Američko ministarstvo pravosuđa podiglo je povijesnu optužnicu protiv bivšeg kubanskog predsjednika Raúla Castra, tereteći ga za naručivanje stravičnog rušenja dvaju civilnih zrakoplova 1996. godine. Ovaj dramatični pravni potez, na koji se čekalo punih trideset godina, donosi novu nadu obiteljima žrtava koje su hladnokrvno ubijene u međunarodnom zračnom prostoru, a optužnica je objavljena na dan kada kubanski prognanici slave neovisnost svoje domovine.
Optužnica protiv 94-godišnjeg Castra objavljena je na posebnoj ceremoniji u Miamiju posvećenoj žrtvama napada. Vršitelj dužnosti američkog državnog odvjetnika Todd Blanche potvrdio je da se bivšeg kubanskog čelnika, koji se trenutno ne nalazi u američkom pritvoru, tereti za urotu s ciljem ubojstva američkih državljana, uništavanje zrakoplova te četiri točke optužnice za ubojstvo. Sve to odnosi se na vrijeme kada je Castro bio ministar obrane, godinama prije nego što je preuzeo predsjedničku funkciju od svog brata Fidela.
Hladnokrvno ubojstvo na nebu
Cijeli slučaj temelji se na tragičnim događajima iz 1996. godine kada su dva kubanska vojna zrakoplova tipa MiG u međunarodnom zračnom prostoru srušila dvije civilne letjelice koje su pripadale kubansko-američkoj humanitarnoj skupini "Brothers to the Rescue" (Braća u pomoći). U napadu su poginule četiri osobe, od kojih su trojica bili američki državljani. Skupina je u to vrijeme bila poznata po letovima izvan kubanskog zračnog prostora tijekom kojih su bacali tisuće letaka s protuvladinim porukama, s ciljem da dođu do stanovnika Havane, piše CNN.
David Buckner, jedan od tužitelja koji su vodili istragu o kubanskoj špijunaži, izjavio je kako su dokazi jasno pokazali da je kubanska vlada izvela ovaj napad kao brutalnu poruku disidentima na otoku koji su u to vrijeme dobivali sve veću potporu iz Europe. Naglasio je da to nije bio spontani čin, već pomno isplanirano ubojstvo kojemu je glavni cilj bio zastrašivanje cijelog kubanskog naroda.
Na dan napada, kubanski špijuni infiltrirani u Miamiju obavijestili su vojsku u Havani o planiranom letu. Radilo se o zloglasnoj špijunskoj mreži poznatoj kao "Osinjak" (Wasp Network), čiji su operativci uspjeli prodrijeti duboko u anti-kastrovsku zajednicu u Miamiju, pa čak i u same urede američkih kongresnika. Vođa te mreže, Gerardo Hernandez, 2000. godine osuđen je na doživotni zatvor zbog špijunaže.
Međutim, Hernandez je 2014. godine vraćen na Kubu u sklopu razmjene zatvorenika, što je izazvalo nezapamćen bijes na jugu Floride. Bivši američki tužitelj Guy Lewis taj je potez opisao kao pljuvanje u lice obiteljima žrtava i sjećanju na trojicu Amerikanaca koji su ubijeni u hladnokrvnom napadu. Upravo je ta razmjena zatvorenika bila okidač za obnovljeni pritisak da se procesuiraju glavni nalogodavci.
Pravda koja je čekala tri desetljeća
Zanimljivo je da su savezni tužitelji u Miamiju prvu nacrt-optužnicu protiv Raúla Castra počeli pripremati još devedesetih godina, na krilima uspješnog procesuiranja panamskog diktatora Manuela Noriege. Lewis se prisjetio kako su istrage vođene za Noriegin slučaj otkrile i dokaze da su Castro i drugi kubanski dužnosnici primali milijunske iznose od kolumbijskih kartela u zamjenu za zaštitu njihovih pošiljki droge.
Iako su ti rani napori zaustavljeni nakon što su detalji procurili u medije, ideja o procesuiranju Castra nikada nije potpuno zamrla. Guy Lewis je godinama kasnije sastavio detaljan memorandum na sedam stranica s prijedlogom slučaja protiv Castra. Taj je dokument 2016. godine poslan tadašnjem državnom odvjetniku Jeffu Sessionsu, a nedavno je stigao i do ključnih ljudi u administraciji Donalda Trumpa, uključujući državnog tajnika Marca Rubija. Pravna bitka duga trideset godina sada je konačno dobila svoj službeni početak pred američkim sudom.
