Tko su uopće teroristi koji su izveli pokolj u Nairobiju?

Odgovornost za pokolj u kenijskom trgovačkom centru preuzela je somalska militantna skupina al-Šabab, koja je prošle godine objavila da se 'učlanila' u al-Qaidu.

Pročitajte i ovo Brižna majka Bivši prijatelj 'Bijele udovice': Ona je potpuno normalna, obiteljska osoba Urušile se tri etaže VIDEO Pogledajte kaos koji su za sobom ostavili teroristi nakon pokolja

Agencija Associated Press objavila je deset stvari koje najbolje opisuju tu organizaciju.

>> KONAČNI OBRAČUN: 'Kontroliramo sve katove, teroristi ne mogu pobjeći'

1. Što je al-Šabab?

Al-Šabab je ekstremna islamistička teroristička skupina proistekla iz anarhije koja je nastala u Somaliji nakon što je 1991. godine s vlasti zbačen dugogodišnji diktator. U prijevodu s arapskog jezika, ime ove skupine znači 'Omladina'.

Riječ je o odmetnutom omladinskom krilu stranke koja je 2006. godine, s ciljem uspostavljanja islamske države, formirala slabašnu vladu na dijelovima teritorija Somalije.

2. Gdje djeluje al-Šabab?

Tijekom 2006. godine al-Šabab je preuzeo kontrolu gotovo cijelog somalskog glavnog grada Mogadišua, a sve donedavno držao je i oveće područje u središnjoj i južnoj Somaliji.

Vojne snage nekoliko susjednih država, članica Afričke unije, uz podršku UN-a intervenirali su te su pripadnike al-Šababa 2011. godine otjerali iz Mogadišua, a 2012. godine i iz lučkog grada Kismayoa.

Militantna skupina danas još kontrolira ruralna područja u unutrašnjosti Somalije. Ondje je uveden šerijatski zakon, koji se striktno provodi, što znači da se žene optužene za preljub nasmrt kamenuje, dok se lopovima odsijecaju ruke. Pripadnici al-Šababa povremeno izvode samoubilačke napade u Mogadišuu i Kismayou.

3. Koliko je boraca u al-Šababu?

Procjenjuje se da danas al-Šabab raspolaže s nekoliko tisuća boraca, među kojima ima i nekoliko stotina stranaca, od kojih su neki iz država na Bliskom istoku, a drugi iz SAD-a i Europe. Dio njih već ima iskustvo s gerilskim borbama u Iraku i Afganistanu.

Američki su dužnosnici izrazili bojazan da će dio militanata, koji nakon ubojstva Osame bin Ladena bježe iz Pakistana i Afganistana, utočište naći u Somaliji.

4. Zašto al-Šabab napada Keniju?

U protekle dvije godine al-Šabab je u više navrata upozoravao da će Keniju napasti u znak odmazde jer je upravo kenijska vojska 2011. godine preuzela vodeću ulogu u stranoj intervenciji na području Somalije, zbog čega su islamisti izgubili kontrolu nad dva ključna somalska grada.

Al-Šabab je preuzeo odgovornost za samoubilački bombaški napad u glavnom gradu Ugande Kampali, u kojem je u srpnju 2010. godine smrtno stradalo više od 70 osoba koje su u jednom restoranu gledale finalni meč Svjetskog prvenstva u nogometu. Inače, u vojnu intervenciju u Somaliji uključena je i vojska Ugande.

5. Kakve su veze al-Šababa i al-Qaide?

Al-Šabab i al-Qaida su u veljači 2012. godine sklopili savez pri čemu je vođa al-Šababa Muktar abu Zubair obećao poslušnost globalnoj terorističkoj organizaciji kojoj je nekad na čelu bio Osama bin Laden.

Vjeruje se da je napad na izraelski hotel u kenijskom gradu Mombasi te pokušaj napada na avion s izraelskim turistima u istome gradu bio isplaniran u al-Qaidinoj ćeliji u Somaliji.

Američki dužnosnici vjeruju da su teroristi odgovorni za smrtonosne napade na američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji 1998. godine utočište pronašli u Somaliji.

6. Odakle novac al-Šababu?

Prije strane vojne intervencije, al-Šababov su stalni izvor prihoda bile naknade za korištenje luka i aerodroma pod njihovom kontrolom. Od stanovništva su prikupljali i poreze te zahtijevali donacije za 'džihad'.

Prema izvješću Ujedinjenih naroda, procjenjuje se da je militantna skupina samo 2011. godine na taj način zaradila između 70 i 100 milijuna američkih dolara.

Nakon što je otjeran iz većih gradskih sredina, al-Šabab je većinu dotadašnjih izvora prihoda izgubio. Njegov jedini saveznik u regiji je Eritreja, koja al-Šabab podupire ponajprije kao ljutiti protivnik Etiopije, čija se vojska također bori protiv militanata na teritoriju Somalije.

Valja napomenuti da Eritreja službeno opovrgava da al-Šabab opskrbljuje oružjem.

7. Raskol u al-Šababu?

Vjeruje se da je unutar skupine nakon sklapanja saveza s al-Qaidom došlo do raskola između somalskih nacionalista, koji smatraju da bi se trebali boriti samo na prostoru Somalije, te stranih boraca koji imaju regionalne ambicije.

Analitičari smatraju da bi napad na trgovački centar u Nairobiju mogao biti znak da 'transnacionalni' ekstremisti u tom unutarnjem raskolu pobjeđuju.

Dodatna razilaženja unutar grupe navodno su nastala nakon odluke njezina vodstva kojom je 2011. godine međunarodnim humanitarnim organizacijama zabranjeno pružanje pomoći izgladnjelom stanovništvu.

8. Kakva je uloga SAD-a u borbi protiv al-Šababa?

Sjedinjene su Države poduprle prvi stranu vojnu intervenciju protiv al-Šababa, koja je pod vodstvom Etiopije pokrenuta 2006. godine. Washington je tu akciju podupirao financijski, a 2008. godine al-Šabab je službeno došao na spisak organizacija koje Amerikanci smatraju terorističkima.

Etiopija je stari neprijatelj Somalije, a vjeruje se da je sudjelovanje njezine vojske u spomenutoj intervenciji dodatno radikaliziralo al-Šabab i možda ga čak otjeralo u al-Qaidin zagrljaj.

9. U što vjeruju pripadnici al-Šababa?

Al-Šabab inspiraciju nalazi u vehabijskoj verziji islama, kakva se prakticira u Saudijskoj Arabiji. U Somaliji većina stanovništva pripada umjerenijoj sufijskoj struji islama.

Iako su u svojim počecima uspjeli na svoju stranu pridobiti i dobar dio naroda, kojem su obećavali sigurnost i stabilnost, nakon rušenja sufijskih svetišta i već spomenute zabrane djelovanja međunarodnih humanitaraca usred velike gladi, al-Šabab je dobar dio svoje popularnosti izgubio.

10. Što očekuje Somaliju?

Prva vlada koja je nakon više od 20 godina vlast u Somaliji osvojila putem izbora ustoličena je prošle godine, a uz podršku stranih vojnih snaga pokušava uspostaviti kontrolu nad državom.

Unatoč povremenim napadima al-Šababa, u Somaliji su u posljednje vrijeme zabilježeni pozitivni ekonomski pomaci, što je znak da bi ova propala država u skorijoj budućnosti mogla napokon stati na noge.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook