'Možemo reći zbogom planetu kakav smo poznavali'

Preuzete obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova nedostatne su da bi se do godine 2030. dosegnuo vrhunac i emisije počele padati i vjerojatno će rezultirati rastom temperature od 2,6 stupnjeva Celzijevih do kraja stoljeća, upozorila je u ponedjeljak Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Dolaze suše i poplave: Poremetit će se globalno tržište, cijene hrane će rasti

Međunarodni sporazum o borbi protiv klimatskih promjena treba se dogovoriti u prosincu kada će se odražti konferencija u Parizu, no sastank u Bonnu u Njemačkoj prošli vikend donio je slab napredak prema sporazumu kojim bi se porast temperature trebao ograničiti na 2 stupnja Celzijeva.

UMRLA 1371 OSOBA Liječnicima zabranjen godišnji, temperature iznad 47 stupnjeva Celzijevih

Ako se nijedna snažnija mjera ne poduzme, nakon 2030. svijet će biti na putu da globalne temperature narastu u prosjeku za 2,6 stupnja Celzija do 2100., odnosno za 3,5 stupnja Celzija nakon 2200., upozorila je IEA u posebnu izvješću o energiji i globalnom zatopljenju.

Prevedeno, to je prosječni rast temperature od 4,3 stupnja Celzvijevih na kopnu na sjevernoj hemisferi gdje živi većina svjetskog stanovništva.

"A u tom slučaju možemo reći zbogom planetu kakav smo poznavali stoljećima", navodi glavni ekonomist IEA-e Fatih Birol.

"Akcije protiv globalnog zatopljenja moraju ponajprije i bitno poteći iz energetskog sektora", priopćila je IEA.

Emisije plinova s učinkom staklenika proizvedene industrijom i korištenjem energije "su dva put veće od emisija svih drugih izvora energije zajedno", ističe agencija.

"Jasno je da energetski sektor mora igrati ključnu ulogu kako bi napori za smanjenje emisija dali rezultata", ističe Maria van der Hoeven, izvršna direktorica IEA-e.

Globalno zatopljenje odgovorno za otapanje antarktičkog leda

Da bi se vrhunac emisija stakleničkih plinova ostvario do 2020., Agencija predlaže pet važnih mjera. Ponajprije, treba povećati energetsku učinkovitost industrije, zgrada i prijevoza, zatim smanjiti korištenje elektrana na ugljen koje nisu učinkovate i zabraniti njihovu gradnju.

Nadalje, treba povećati ulaganja u obnovljive energije s 270 milijarda dolara koliko su iznosile u 2014., na 400 milijarda u 2030., a zatim postupno ukidati subvencije za fosilna goriva.

Konačno, sektor nafte i plina morat će smanjiti emisije metana.

IEA drži da je sve to moguće "korištenjem postojećih tehnologija i politika i da nije potrebno mijenjati ni u jednoj regiji gospodarske i razvojne perspektive".

"Svako kašnjenje u djelovanju skupo će nas stajati", upozorava IEA.

Obećanja koje su u sklopu priprema za Parišku konferenciju o klimi (COP 21, Conference of the Parties, COP 21) u prosincu iznijele neke zemlje "pokazuju da će se usporiti rast emisija stakleničkih plinova, ali da neće dosegnuti najvišu točku prije 2030".

Konačno, da bi te mjere omogućile ograničenje zagrijavanja na 2 stupnjeva Celzijevih, Agencija želi da se ciljevi razmotre svakih pet godina jer bi se u tom slučaju mogle "povećati ambicije" i ugraditi postupci za kontrolu dosizanja tih ciljeva u energetskom sektoru. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook