Razlika između prosječne plaće i prosječne mirovine u Hrvatskoj je 810 eura, a najnovija analiza kaže kako bi današnji 30-godišnjaci trebali izdvajati 175 eura mjesečno ako u starosti žele zadržati približan životni standard.
Tlo se trese
Prilično jak potres u Hrvatskoj! "Dobro je drmnulo, zgrade su plesale"
čestitamo!
Sretni igrač osvojio nevjerojatan iznos: Evo kamo idu milijuni
STIŽE NEVRIJEME
Stiže preokret! Upaljen meteoalarm za dio zemlje: "Budite na oprezu"
Analiza investicijskog stručnjaka Emilia Gučeca iz tvrtke Finax, specijalizirane za dugoročnu mirovinsku štednju, pokazuje da prosječan umirovljenik u Hrvatskoj danas raspolaže s oko 717 eura mjesečno, dok prosječna netoplaća iznosi 1527 eura, što znači da mirovina pokriva tek oko 47 posto prethodnih primanja, piše Olga Monika Menčik u Novom listu.
"Kako bi se u starosti zadržao sličan životni standard kao tijekom radnog vijeka, procjena pokazuje da bi osoba stara 30 godina trebala izdvajati oko 175 eura mjesečno. Cilj je osigurati dodatni prihod koji bi u današnjim uvjetima iznosio oko 800 eura mjesečno, no zbog inflacije bi se taj iznos do umirovljenja mogao povećati na više od 2000 eura", rekao je Gučec.
Za ostvarenje tog cilja potrebno je do mirovine akumulirati približno 370.000 eura, uz pretpostavku dugoročnog prinosa od oko 7,95 posto godišnje, koji se temelji na povijesnim prinosima globalno diverzificiranih ETF ulaganja.
"Osoba koja počne štedjeti s 40 godina morala bi izdvajati oko 314 eura mjesečno kako bi ostvarila isti cilj, što predstavlja više od 20 posto prosječne plaće. Ključni razlog razlike je snaga dugoročnog ulaganja i složenog ukamaćivanja, a deset izgubljenih godina kasnije se teško nadoknađuje", istaknuo je Gučec.
U pesimističnijem scenariju nižih prinosa potrebna mjesečna štednja može gotovo udvostručiti iznos, dok povoljniji tržišni uvjeti značajno smanjuju potrebna izdvajanja.
Prosječan radni vijek u Hrvatskoj je oko 32 godine, dok građani u mirovini u prosjeku provedu više od 21 godine.
U dobrovoljnoj mirovinskoj štednji trenutačno sudjeluje više od 500.000 građana. Ipak, stručnjaci ističu da je financijska pismenost i dalje niska, a dio građana zbog visokih troškova života nema prostora za ozbiljniju dugoročnu štednju.
Međunarodne organizacije poput Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Europske unije kao referentnu razinu zamjene dohotka, odnosno visinu mirovine s kojom bi osoba u starosti živjela približno jednako kao dok je radila, navode oko 70 posto plaće, piše Novi list.