Švicarski poduzetnici i sindikati mobilizirali su se uoči plebiscita o ograničenju imigracije i pokrenuli zajedničku kampanju bez presedana kako bi upozorili da bi inicijativa mogla potkopati desetljeća pažljivo građenih trgovinskih veza s EU-om i izazvati nestašice radne snage u ključnim sektorima gospodarstva.
Na referendumu u nedjelju birači odlučuju o inicijativi "Ne Švicarskoj s 10 milijuna!". Krajem prošle godine, naime, u zemlji je živjelo oko 9,1 milijun stanovnika. Od uvođenja slobodnog kretanja ljudi 2002., populacija je narasla za oko 1,7 milijuna, pretežno zbog imigracije.
Ovaj referendum dio je jedinstvenog švicarskog sustava izravne demokracije u kojemu građani glasuju o saveznim pitanjima četiri puta godišnje - u pravilu u ožujku, lipnju, rujnu i studenome. Inicijativu pokreće onaj tko prikupi 100.000 potpisa u roku od 18 mjeseci, a na glasanje se stavlja i svaka zakonska promjena koju parlament ne izglasa konsenzusom.
Nositelj inicijative je Švicarska narodna stranka (SVP), krajnje desna i euroskeptična stranka koja je na svakim saveznim izborima od 1999. završila kao najjača politička snaga u zemlji.
Međutim, zbog specifičnog švicarskog sustava zvanog "čarobna formula" nijedna stranka ne vlada sama pa tako ni najjača. Sedam mjesta u vladi dijeli se između četiri najveće stranke proporcionalno njihovoj izbornoj snazi pa SVP trenutno drži dva mjesta.
Prijašnji pokušaji
Stranka se zalaže za strogu kontrolu imigracije, suverenitet Švicarske nasuprot EU-u i zaštitu tradicionalnog ruralnog načina života. Njezin protivnik u gotovo svim pitanjima je lijevo-liberalni blok, ali ovaj put i većina švicarskog poslovnog sektora.
SVP desetljećima pokušava ograničiti imigraciju. Godine 2014. njihova inicijativa "Protiv masovne imigracije" prošla je s 50,3 posto glasova. Savezno vijeće, suočeno s prijetnjom raspada bilateralnih sporazuma s EU-om, potom je pronašlo kompromisno rješenje u obliku pravila o prednosti pri zapošljavanju za lokalne tražitelje posla.
SVP je to ocijenio izdajom. Stranka je stoga 2020. Pokrenula inicijativu za "ograničenje" koja je zahtijevala potpuni raskid sporazuma o slobodnom kretanju, ali je biračko tijelo tu inicijativu odbilo sa 62 posto glasova.
Stranka je naučila iz prijašnjih poraza i ovoga puta izabrala drugačiji teren i koristeći argumente o održivosti, prostornom planiranju i infrastrukturi pokušava privući birače izvan stranačke ruralne baze.
U Švicarskoj strani državljani čine oko 30 posto rezidentnog stanovništva. Radi se o jednom od najviših udjela u Europi, koji odražava strukturnu ovisnost švicarskog gospodarstva o uvozu radne snage, od medicine i visoke tehnologije do građevinarstva i turizma.
Inicijativa kaosa
Najveće udruge poslodavaca i sindikati nazvali su ovaj prijedlog "inicijativom kaosa" i upozoravaju da bi ona mogla ugroziti prosperitet zemlje.
U hotelskoj industriji, prema podacima udruge HotellerieSuisse, strani državljani čine više od 50 posto zaposlenih, a kronični manjak sezonske radne snage već opterećuje poslovanje turističkih destinacija.
"U Švicarskoj možemo pronaći inženjere za projektiranje i montažu strojeva, ali nedostaje nam stručnosti za njihovo testiranje i kalibraciju," rekao je Pierre-Yves Bonvin, čelnik proizvođača tekstilnih strojeva Steiger sa sjedištem u Vionnazu, koji cjelokupnu proizvodnju izvozi u EU.
"U ovom polju više nema školovanja u Švicarskoj pa te specijaliste moramo regrutirati iz Francuske i Njemačke."
Dodatan geopolitički naboj daje vrijeme referenduma. Švicarska i EU potpisale su prije tri mjeseca sveobuhvatan paket sporazuma poznat kao Bilaterala III koji uključuju ažuriranje pet postojećih sporazuma o unutarnjem tržištu, uključujući onaj o slobodnom kretanju ljudi, i uspostavu novih okvira suradnje u područjima energetike, istraživanja i sigurnosti opskrbe. Taj paket još mora proći parlamentarnu proceduru, a referendum se očekuje 2027.
"Od golema je geostrateškog značaja, posebno u ovakvim vremenima, da svi zajedno surađujemo u Europi," rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na ceremoniji potpisivanja 2. ožujka u Bruxellesu.
"Mi smo partneri po izboru," izjavila je von der Leyen, naglasivši da su sporazumi "strateško repozicioniranje" u "nestabilnom globalnom kontekstu".
Švicarski predsjednik Guy Parmelin rekao je da aktualna inicijativa ne zahtijeva "trenutni raskid sporazuma o slobodnom kretanju osoba" s EU-om. No pravni stručnjaci i europski dužnosnici upozoravaju da je razlika između "trenutnog" i "neizbježnog" samo pitanje rokova.
SVP ide do kraja
Usvajanje inicijative prisililo bi Bern na ponovno pregovaranje ili napuštanje bilateralnih sporazuma, dovodeći u pitanje automatsko pravo građana EU-a i EFTA-e da žive i rade u zemlji. Prošle godine više od polovice ukupnog švicarskog izvoza otišlo je u EU, u iznosu od više od 143 milijarde eura.
Bilaterala i sporazumi iz 1999. međusobno su čvrsto povezani tzv. "giljotinskom klauzulom" - ako se bilo koji od sedam sporazuma otkaže ili ne obnovi, svi prestaju vrijediti šest mjeseci nakon primitka obavijesti. Sporazum o slobodnom kretanju osoba jedan je od tih sedam, što znači da bi njegov raskid automatski povukao i sporazume o zračnom i cestovnom prometu, kao i one o ukidanju barijera u trgovini i javnoj nabavi.
Ako inicijativa prođe, Savezno vijeće ima rok za provedbu novog zakonodavstva. Kad populacija dosegne 9,5 milijuna, vlada bi morala aktivirati paket mjera ograničavanja novih boravišnih dozvola, viza za spajanje obitelji i zahtjeva za azil, a pri dosezanju gornje granice od 10 milijuna, Švicarska bi bila dužna raskinuti Sporazum o slobodnom kretanju s EU-om, osim ako Bruxelles ne pristane na primjenu istog ograničenja.
Iskustvo iz 2014. pokazuje koliko je ta putanja skliska: tada je parlament, umjesto obveznih kvota, usvojio tek blago pravilo o prednosti pri zapošljavanju za nezaposlene domaće radnike, što je SVP okarakterizirao kao kršenje ustava.
SVP-ov zastupnik Yvan Pahud, jedan od pokretača inicijative, rekao je kako ovaj put neće biti ustupaka.
Golemi ulozi
Prema posljednjoj anketi koju je proveo institut GFS Bern, u kojoj je ispitano 19.400 građana, 52 posto ispitanika odbija inicijativu, a 45 posto je podržava. Podrška inicijativi pada od početka godine.
Procjenjuje se da će obje strane uložiti rekordnih 15 milijuna švicarskih franaka u kampanju. Udruge poslodavaca, sindikati i socijaldemokrati najveći su sponzori kampanje "ne", dok suprotno uglavnom financira sam SVP.
Širi konzervativni blok koji obično podupire SVP-ove imigracijsko-restriktivne pozicije ovoga puta ostao je rascijepljen.
Sindikati su se priključili poslodavcima, upozoravajući da bi inicijativa paradoksalno oštetila i domaće radnike. Najveći sindikat Unia upozorio je da bi ona ukinula pravila koja zabranjuju diskriminaciju između domaćih i stranih zaposlenika i "otvorila vrata dampingu plaća".
Glasanje je u nedjelju, 14. lipnja, a rezultat će biti poznat iste večeri po zatvaranju biračkih mjesta. Za prolaz inicijative potrebna je dvostruka većina - više od 50 posto glasova i podrška većine od 26 kantona.
