Ta alpska zemalja najčešće se povezuje s bogatstvom, niskim porezima i nelagodnim odnosom prema strancima. Tri referenduma najavljena za 30. studenoga ponovno pokazuju da dio Švicaraca želi zadržati svoju zemlju samo za sebe. Ako referendumi u nedjelju prođu, švicarska vlada morat će dodatno ograničiti useljavanje, ukinuti porezna rasterećenja za bogate strance i držati zlatne rezerve isključivo u domaćim trezorima.
Istraživanja javnog mišljenja ipak pokazuju da referendumske inicijative vjerojatno neće biti prihvaćene. Ecopop želi useljenike zadržati na pristojnoj udaljenosti. Prva referendumska inicijativa službeno se zove "Zaustavimo prenapučenost - osigurajmo našu ekološku egzistenciju", a iza nje stoji Ecopop, konzervativna ekološka skupina.
Ecopop želi da se godišnja imigracija ograniči na 0,2 posto švicarskog stanovništva, kojeg ima 8,2 milijuna. Takav bi limit značio da bi svake godine dopuštenje za ulazak u zemlju dobilo 16.000 ljudi, umjesto današnjih 100.000. Mjera ide dalje od one koja je usvojena u veljači, a traži da vlada uvedu stroge kvote za imigrante, uključivo i europske građane.
Švicarska banka tuži Hrvatsku zbog duga iz Jugoslavije
Švicarske kompanije upozoravaju da bi politika Ecopopa ostavila zemlju bez kvalificiranih radnika. "Nedostajalo bi nam 500.000 ljudi svake godine", rekao je Heinz Karrer, predsjednik poslovne federacije Economiesusisse. Osim toga, nova mjera kršila bi sporazume s Europskom unijom koji jamče Švicarskoj pristup na tržište EU-a i stoga bi naštetila trgovinskim vezama.
Ministar za ekonomska pitanja Johann Schneider-Ammann kazao je da bi prolaz inicijative Ecopopa bio vrlo štetan. Trideset i devet posto glasača kaže da će glasovati za inicijativu dok joj se 56 posto protivi, pokazala su najnovija ispitivanja javnog mišljenja koja ne uključuju neodlučne glasače. Međutim, s približavanjem referenduma potpora inicijativi raste, kao što je bio slučaj i s onim u veljači.
Na referendumu 9. veljače 50,3 posto švicarskih glasača glasovalo je za ograničavanje useljavanja iz zemalja članica Europske unije, što je protivno ugovorima koje Švicarska ima s EU-om, a rezultat tog referenduma izravno je pogodio Hrvatsku jer su Švicarska i EU trebale tada potpisati protokol na sporazum o slobodi kretanja kako bi se on prilagodio ulasku Hrvatske u EU.
Bern je odlučio da zbog rezultata referenduma nije u mogućnosti potpisati taj protokol u njegovu tadašnjem obliku, a Bruxelles je zbog te odluke suspendirao pregovore o sudjelovanju Švicarske u europskom istraživačkom programu Horizon 2020 i u programu razmjene studenata Erasmus.
U međuvremenu, Švicarska je odgovorila deklaracijom kojom hrvatske građane tretira kao i sve ostale u EU-u, i to će ostati na snazi dok se ne pronađe dugoročno rješenje s Bruxellesom. Švicarska je zemlja s najvećim postotkom stranaca u Europi, nakon sićušnog Luksemburga. Pitanje imigranata neprestano je prisutno u švicarskoj stvarnosti i referendumi o tome se ciklički ponavljaju.
"Spasimo naše švicarsko zlato"
Druga inicijativa "Spasimo naše švicarsko zlato", koja ima potporu populističke desne Švicarske narodne stranke, traži da se švicarsko zlato drži isključivo u Švicarskoj, da se više ne prodaje i da se poveća udio zlata u deviznim rezervama.
Pristaše inicijative kažu da bi se Švicarska trebala zaštititi od vanjskih negativnih utjecaja. "Što su veći rizici to je važnije imati adekvatne hitne rezerve", kažu inicijatori. Mjera bi natjerala središnju banku (SNB) da kupi oko 1800 tona zlata u sljedećih pet godina čime bi cijene zlata otišle u nebo, kažu analitičari.
Trenutno je SNB obvezan držati osam posto imovine u zlatu. "Inicijativa bi nam bitno otežala odlučnu intervenciju u kriznim situacijama i ispunjavanje dodijeljenih nam zadaća", tvrdi SNB. Posljednje ankete pokazuju da 47 posto glasača planira glasovati protiv te inicijative, dok je 38 posto podupire, iako su i vlada, parlament i poslovna zajednica upozorili da bi pozitivan ishod referenduma mogao biti štetan.
Inicijativa za povećanje udjela zlata u švicarskim deviznim rezervama opasna je jer bi ograničila manevarski prostor monetarne politike, upozorio je guverner SNB-a Thomas Jordan. Sama mogućnost referenduma već je podigla vrijednost švicarskog franka u odnosu na euro što šteti švicarskim izvoznicima i moglo bi natjerati SNB da kupi milijarde eura kako bi zaštitila svoju valutu.
Bogati stranci u Švicarskoj
Treći referendum odnosi se na strane milijunaše koji imaju domove u Švicarskoj, ali rade drugdje i plaćaju poreze po jedinstvenoj stopi, nižoj od one za švicarske građane. "Treba se riješiti jedinstvene stope jer to je razumno i ojačalo bi zaštitu naše prirode i domovine", čuje se iz tabora zelenih, inicijatora referenduma.
Oni kažu da sadašnja politika hrani nekontroliranu seobu u gradove kao i špekulacije s nekretninama te stoga šteti običnim građanima. Četrdeset i šest posto glasača protiv se toj ideji, dok je 42 posto za, po anketama. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
nastavak drame
Jeste li ih kupili?
Donosi Provjereno
