Summit Inicijative triju mora potvrdio je u utorak u Bukureštu popis od četrdeset prioritetnih projekata čiji je cilj ojačati ekonomski razvoj zemalja srednje Europe, kako bi se jaz između stare i nove Europe što više smanjio, a njegovi su sudionici snažno su poduprli transtlantske veze i energetsku neovisnost regije.

Galerija


"Inicijativa triju mora poduprla je kratku listu prioritetnih interkonekcijskih projekata u tri ključna područja: energetici, prometu i digitalizaciji", kazao je na završnoj konferenciji za novinare rumunjski predsjednik Klaus Iohannis, predstavljajući rezultate summita. Sada je dostigla svoju zrelu fazu i pred njom je ključni dio a to je realizacija projekata, kazao je rumunjski predsjednik, domaćin skupa.

Upravo je potvrđivanje popisa konkretnih projekata koji odgovaraju zajedničkom interesu država srednje i istočne Europe kako bi se u konačnici izbrisale razlike između stare i nove Europe ključni ishod trećeg summita inicijative.

Uz to, zemlje inicijative potpisale su u ponedjeljak na marginama poslovnog foruma - koji je prvi put održan uz summit Inicijative triju mora - sporazum o mreži gospodarskih komora, kao i pismo namjere o utemeljenju fonda inicijative.

Iako su osnovni izvori financiranja projekata - kojih je u ponedjeljak i utorak na sumitu u Bukureštu predstavljeno 40, od kojih je Hrvatska došla s njih 11 - sredstva Europske unije i većina projekata zadovoljava uvjete za financiranje iz EU-a, postoji manji dio njih koji ne zadovoljavaju uvjete pa bi cilj novog fonda bio da se osigura onaj dio sufinanciranja određenih projekata koji nisu prihvatljivi za financiranje iz sredstava EU-a.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je na zajedničkoj press konferenciji da je inicijativa "u svojoj srži usmjerena na napredak i boljitak Europske unije u cjelini" ali mora i doprinijeti ekonomskom razvoju srednje Europe kako bi se izbrisale razlike između tzv. europskog istoka i zapada.

Istaknuta važnost transatlantskih veza

Iohannis je istaknuo na konferenciji za novinare da je na ovom summitu pokazano da je inicijativa "proeuropska i protransatlantska", što je dokazala nazočnost predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera i američkog ministra energetike Ricka Perryja.

"Drago mi je da je predsjednik EK Juncker prihvatio da nam se danas pridruži", rekao je rumunjski šef države naglašavajući da je jedan od ciljeva summita bio i jačanje transatlanskih veza.

"Američka gospodarska nazočnost u regiji je katalizator suradnje", dodao je.

Za veze s Washingtonom posebno se zauzeo i poljski premijer Mateusz Morawiecki, a hrvatska je predsjednica transatlantske veze istaknula i kao jedan od tri stupa inicijative, uz ekonomsku konvergenciju i koheziju.

Dok je inicijativa već prošle godina na summitu u Varšavi dobila potporu SAD-a čiji je predsjednik Donald Trump sudjelovao na tom sastanku na vrhu, a svoju je potporu ponovio i porukom poslanom u ponedjeljak u Bukurešt u kojoj je rekao da će Washington ostati snažan saveznik Inicijative triju mora, ove godine zemlje inicijative željele su dobiti i potporu Unije i njezinih drugih članica, poglavito Njemačke čiji je ministar vanjskih poslova Heiko Maas sudjelovao na skupu.

Juncker je rekao da Europska komisija daje punu potporu Inicijativi i želi ohrabriti sudionike u stvaranju novih koridora, ne samo između sjevera i juga nego i istoka i zapada. Juncker je slikovito kazao da je "uvijek mislio da Europa treba disati dvama plućnim krilima, istokom i zapadom".

Što se tiče Berlina, Iohannis je rekao da je inicijativa "odlučila prihvatiti Njemačku kao zemlju partnera".

Dvanaest država smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, tri Baltičke (Estonija, Latvija i Litva), četiri članice Višegradske skupine (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska), Hrvatska, Slovenija, Bugarska i Rumunjska te Austrija, jedina od njih koja je članica unije bila i prije 2004., čine neformalnu platformu za suradnju na projektima od zajedničkog intreresa s ciljem podizanja razine energetske sigurnosti, čvršćeg prometnog i digitalnog povezivanja te razvoja tržišta i socijalne kohezije u širem smislu.

Rumunjski je predsjednik izrazio zadovoljstvo činjenicom da i druge zemlje izražaju interes za sudjelovanjem, pa su tako na poslovnom forumu koji se održao u ponedjeljak i utorak uz predstavnike zemalja članica inicijative sudjelovali i oni iz drugih zemalja EU-a, zemalja zapadnog Balkana, SAD-a Moldove, Ukrajine, Gruzije te dužnosnici Europske komisije. Nazočni su bili i predstavnici važnih financijskih institucija, Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke.

Ipak, punopravne članice mogu biti samo članice Europske unije zbog jedinstvenog zakonodavnog okvira važnog za provedbu projekata dok ostale mogu sudjelovati kao zemlje partneri, istaknuto je.

Iohannis je objavio je da će se četvrti summmit održati 2019. godine u Sloveniji na poziv predsjednika Boruta Pahora, a i na njemu će, kao i na ovom u Bukureštu, biti i dalje pozivani posebni gosti.

Perry za energetsku diverzifikaciju i neovisnost kao temelj sigurnosti

Ovogodišnji posebni gost, Rick Perry je uputio snažnu potporu zemljama srednje Europe, kazavši da se energija nikada ne smije koristiti kao sredstvo ucjene ni kao prijetnja a to posebno vrijedi za ovu regiju za koju energetska diverzifikacija znači nacionalnu sigurnost.

"SAD neće nikada koristiti energiju da bi vas kažnjavala niti će to dopustiti drugima", naglasio je, citirajući riječi svog predsjednika Donalda Trumpa izrečene u Varšavi prošle godine, prigodom drugog summita Inicijative.

S druge strane kritizirao je, kao i poljski premijer, rusko-njemački plinovod Sjeverni tok 2 za koji je Morawiecki rekao da nije "diverzifikacija nego monopolizacija".

Hrvatsko-poljska zajednička neformalna platforma predstavljena je na summitu u Dubrovniku 2016., sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik dao joj je potreban politički zamah, a bukureštanski skup bio je fokusiran je na konkretne projekte kako bi oni dobili političku potporu te kako bi mogli prijeći u fazu realizacije.

(Hina)