Birači će se moći opredijeliti između aktualnog predsjednika Srbije Borisa Tadića, zamjenika predsjednika Srpske radikalne stranke Tomislava Nikolića, predsjednika Liberalno-demokratske partije Čedomira Jovanovića, nekadašnjeg bliskog suradnika Slobodana Miloševića i potpredsjednika Skupštine Srbije iz Socijalističke partije Milutina Mrkonjića, zastupnika mađarske nacionalne manjine u parlamentu Istvana Pasztora, predsjednika Nove Srbije Velimira Ilića, kao i Marijana Rističevića iz Narodne seljačke stranke i Jugoslava Dobričanina iz Reformističke stranke iz Niša te Milanke Karić, supruge odbjeglog srbijanskog tajkuna Bogoljuba Karića.
Pročitajte i ovo
U kratkim kampanjama - izbori su raspisani 12. prosinca prošle godine - svi su kandidati obećavali bolji život građanima. Aktualni predsjednik Boris Tadić je najčešće govorio o potrebi približavanja Europi, a svima je redovita tema bila Kosovo kao neodvojivi dio Srbije, s izuzetkom Čedomira Jovanovića, koji je ustrajno na svojim skupovima ponavljao da su Kosovo još 1999. izgubili Slobodan Milošević i Tomislav Nikolić, koji je bio potpredsjednik tadašnje savezne (SR Jugoslavije) vlade.
Prema ispitivanjima raspoloženja birača, od devet kandidata, dvojica će ući u drugi krug, koji bi se trebao održati 3. veljače: Boris Tadić i Tomislav Nikolić, s tim da će Nikolić u prvom krugu najvjerojatnije dobiti više glasova od Tadića, dok bi u drugom krugu - kako se predviđa - Tadiću trebao otići veći dio glasova koji su se u prvom krugu rasuli na druge kandidate.
Istraživanja predviđaju da će znatniji dio glasova u prvom krugu, oko četiri posto, dobiti Milutin Mrkonjić i Velimir Ilić, te oko tri posto Čedomir Jovanović, dok će svi ostali dobiti daleko manji broj glasova.
Podršku premijera Srbije Vojislava Koštunice i njegove Demokratske stranke Srbije dobio je Velimir Ilić, čija je Nova Srbija u koaliciji s Koštuničinom strankom, a Ilića je podržao i Vuk Drašković i njegov izvanparlamentarni Srpski pokret obnove.
Borisa Tadića podržava stranka G17 Plus, Mlađana Dinkića, brojne manjine (među kojima i hrvatska), kao i Sandžačka demokratska partija Rasima Ljajića, a za njega se izjasnio i lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak.
Tomislav Nikolić, koji je u kampanji posve promijenio uobičajenu retoriku i neprestano se pozivao na manjine (upadljivo izbjegavajući spominjanje Hrvata) i nužnost jednakosti svih građana Srbije, dobio je potporu Stranke srpskog jedinstva Borislava Pelevića, nekadašnjeg pripadnika paravojne postrojbe Željka Ražnatovića Arkana, ali i nekada bliskih suradnika Slobodana Miloševića, povjesničarke Smilje Avramov (koja danas tvrdi da nikad nije bila bliska Miloševiću) i Mihajla Markovića, nekad potpredsjednika Miloševićeve Socijalističke partije Srbije.
Oba kandidata, Tadić i Nikolić, u svojim kampanjama imali su estradne zvijezde: dok su Tadića podržali Đorđe Balašević i folk-pjevačica Goca Tržan , Nikolića je na skupovima pratila Marija Šerifović, prošlogodišnja pobjednica Eurovizije, čija je pjesma "Molitva" bila zaštitni znak radikalskih skupova.
Na izborima, kako upozoravaju brojni analitičari, Srbija bira između europske budućnosti koju predstavlja Boris Tadić i nove izolacije koju bi mogao uzrokovati Tomislav Nikolić. Konačan ishod izbora odlučit će i postotak izlaska građana na birališta, s obzirom na to da veliki broj upisanih birača živi u inozemstvu i da ih se tek oko 37 tisuća prijavilo za glasovanje u veleposlanstvima i konzulatima u svijetu, te da je broj apstinenata, prema ispitivanjima, oko 30 posto.
Prema predizbornim istraživanjima agencije "Strateški marketing", za predsjednika Srbije će u prvom krugu glasovati tek polovina od ukupnog broja birača, oko tri milijuna i sto tisuća građana. Direktor te agencije Srđan Bogosavljević pretpostavlja da će se, dođe li između dva kruga do jače konfrontacije između dva kandidata, što će se najvjerojatnije dogoditi, za desetak posto povećati izlaz na birališta u drugom krugu, 3. veljače.
Na predsjedničkim izborima 2002. godine, koji su bili održani dva puta, na birališta je izišlo između 2.900.000 i 3.100.000 građana. Na izborima 2003. godine glasovalo je oko dva i pol milijuna birača, dok je najveći odaziv na predsjedničkim izborima u Srbiji zabilježen 2004. godine (kad je Tadić pobijedio Nikolića), kada je u prvom krugu izašlo 3.080.000 birača, a u drugom 3.130.000.
Predsjedničke ovlasti, inače, nisu velike: predsjednik, kojega se bira na mandat od pet godina, vrhovni je zapovjednik oružanih snaga, predstavlja Srbiju u zemlji i inozemstvu, ukazom proglašava zakone, predlaže parlamentu kandidata za premijera, zajedno s vladom kreira vanjsku politiku i imenuje diplomate, prima vjerodajnice i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika, predlaže Skupštini Srbije nositelje određenih dužnosti, te daje pomilovanja i odlikovanja.
Prvi neslužbeni rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora očekuju se u nedjelju nakon 22 sata. Izbore će promatrati više od tri tisuće promatrača Centra za slobodne izbore i demokraciju (CeSID), promatrači OESS-a, Rusije i ruske Dume, dok Republička izborna komisija (RIK) - unatoč preporuci Vlade Srbije i odluci Vrhovnog suda Srbije - nije dopustila promatranje izbora predstavnicima veleposlanstava Velike Britanije i SAD-a.
