‘Neki podaci govore da je najgore iza nas. Iako to ne znači da je krizi došao kraj daje optimizam našoj javnosti. Čini da zbog gospodarskog oporavka u zemljama s kojima imamo najveću razmjenu, te zbog mjera koje je donijela vlada krajem godine možemo očekivati kraj recesije, a 2010. godina mogla bi biti u znaku oporavka’, rekao je Pahor u govoru slovenskim veleposlanicima koji su se okupili na Brdu kod Kranja na svom godišnjem savjetovanju dio kojega je i gospodarska diplomacija. O tom oblik diplomacije govorio je pred pedesetak slovenskih veleposlanika i predsjednik države Danilo Tuerk.
Pročitajte i ovo
>> U drugom kvartalu BDP manji za 6,3 posto
>> 'Svijet se počinje oporavljati od recesije'
>> Japan zabilježio rast od 0,9 posto i izašao iz recesije
Slovenija po njegovim riječima i na tom području ima mogućnosti povezivanja gospodarskih interesa različitih regija zahvaljujući svom ‘odličnom geopolitičkom položaju’ i ‘darovitosti svoje diplomacije’. Slovenska diplomacija mora biti ambiciozna, inicijativna i suvereno nastupati u međunarodnim odnosima, te među ostalim afirmirati interese slovenskog gospodarstva, istaknuo je Tuerk. Projekt gradnje jednog kraka plinovoda Južni tok o kojemu slovenska vlada završava pregovore s Gazpromom i Ruskom Federacijom po Turkovim riječima nije važan samo zbog mogućnosti nabave energenata nego i zato da se potvrdi geostrateška uloga Slovenije. Iz istoga bi razloga Slovenija trebala uložiti veliku energiju i sredstva u modernizaciju zastarjele mreže Slovenskih željeznica, kako ne bi izgubila svoju važnu ulogu na sjecištu više europskih prometnih koridora.
Povećan BDP
Slovenski zavod za statistiku objavio je da je nacionalni BDP po zadnjim podacima u drugom tromjesečju ove godine povećan za 0,7 posto u odnosu na vrlo kritičnu prvu četvrtinu godine, kad je došlo do velikog pada izvoza, industrijske proizvodnje i zaposlenosti. U isto vrijeme, slovenski ekonomisti upozoravaju da podatak sam po sebi ne donosi uvjerljive razloge za optimizam jer je pad BDP-a na godišnjoj razini čak 9,3 posto. Za toliko je realno smanjen nacionalni proizvod od drugog tromjesečja prošle do drugog tromjesečja ove godine.
Podsjetimo, Slovenska vlada odustala je od namjere da uvede viši porez na dohodak bolje plaćenih kategorija stanovništva, a premijer Borut Pahor tada je rekao kako ministar financija Franci Križanič davši taj prijedlog zaletio mimo njegova znanja. U isto vrijeme hrvatska je Vlada uvela veći porez na dohodak, a BDP u drugom kvartalu manji je za čak 6,3 posto. (I.D. / Hina)
