Ruska zarada od fosilnih goriva dosegla je 7,7 milijardi eura u dva tjedna rata na Bliskom istoku, koji je doveo do vrtoglavog porasta globalnih cijena nafte i naveo SAD da ublaži ruske sankcije.
Podaci Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) pokazuju da je Rusija već ranije povećala profit od nafte i fosilnih goriva. U prvih 15 dana ožujka, Moskva je od izvoza nafte dnevno zaradila oko 372 milijuna eura, što je oko 14% više od prosječne dnevne zarade u veljači.
Rusija je između 1. i 15. ožujka zaradila 7,7 milijardi eura od izvoza fosilnih goriva, uključujući naftu, plin i ugljen. To je ekvivalentno oko 513 milijuna eura dnevno, u odnosu na oko 472 milijuna eura dnevno u veljači.
Globalne cijene nafte, uključujući i onu sirove nafte Brent, naglo su porasle od zajedničkih američko-izraelskih napada na Iran 28. veljače. U četvrtak se sirova nafta Brent trgovala iznad 103 eura po barelu dok su se napadi s obje strane nastavili.
Ove cijene mogu rezultirati većim prihodima za glavne zemlje izvoznice nafte, poput Rusije. U isto vrijeme, američko Ministarstvo financija prošli je tjedan izdalo 30-dnevno izuzeće za kupnju ruske nafte koja je već u transportu – potez kojem su se usprotivili europski čelnici, upozorivši da ublažavanje sankcija može povećati prihode Moskve za financiranje rata, piše Euronews.
Američka vlada također je privremeno ublažila sankcije, dopuštajući Indiji kupnju ruske nafte i naftnih derivata koji su već na moru, i to nekoliko mjeseci nakon što je upozorila New Delhi da prestane s takvim kupnjama.
Iako je američki ministar financija Scott Bessent rekao je da je izuzeće privremeno i nužno te da neće "pružiti značajnu financijsku korist ruskoj vladi", analitičari tvrde da više globalne cijene nafte i kontinuirana potražnja kupaca poput Indije i dalje mogu povećati zaradu Moskve.
Podaci CREA-e pokazuju da Indija i Kina zajedno čine otprilike tri četvrtine ruskih prihoda od nafte. Indija je posebno kupila ruska fosilna goriva u vrijednosti od oko 1,3 milijarde eura između 1. i 15. ožujka, što je ukupno oko 89 milijuna eura dnevno, u odnosu na 60 milijuna eura u veljači.
Europski čelnici ostaju nepokolebljivi
Američki potez o ukidanju sankcija Rusiji stvorio je podjelu s druge strane Atlantika, jer europski čelnici ostaju čvrsti u svojoj odlučnosti sankcija Rusiji, unatoč rastućim cijenama koje prijete energetskom krizom.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvali su na održavanje strogih sankcija protiv Moskve. Mađarski premijer Viktor Orbán jedini je pozvao na obustavu sankcija na uvoz ruske energije, navodeći kao razlog prijetnju naglog rasta cijena energije na kontinentu.
Prema istraživanju organizacije Transport and Environment, vozači bi mogli na kraju plaćati cijene benzina kakve su zadnji put bile 2022. godine, kada je ruska invazija na Ukrajinu poremetila globalna tržišta i podigla cijene.
Analiza CREA-e pokazuje da EU još uvijek kupuje ruska fosilna goriva u vrijednosti od oko 50 milijuna eura dnevno, uglavnom plin koji se isporučuje plinovodima koji su izuzeti od sankcija. Međutim, to je veliki pad u odnosu na 2021. godinu, kada je Rusija opskrbljivala EU s 45% plina i 27% nafte.
-
Kaos na Bliskom istokuIran napao rafinerije, američki ministar tvrdi da je kraj rata blizu: "Počinju shvaćati što se događa"
-
Vremenska prognozaPravo nevrijeme tek nas čeka, meteorolog najavio: "Bit će sve nestabilnije"
-
Stigao odgovor policijeMaskirana žena hoda Zagrebom s nožem u ruci: "Ovo je strašno, nije mi uopće svejedno"
