Cijene nafte snažno su porasle i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer je zbog krize na Bliskom istoku onemogućen izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, pa su u dva tjedna od napada SAD-a i Izraela na Iran cijene skočile više od 40 posto.
Na početku prošloga tjedna cijene su se primaknule i granici od 120 dolara, no kasnije su ipak skliznule s te razine.
Posljedica je to eskalacije krize na Bliskom istoku. Premda je predsjednik SAD-a Donald Trump proglasio pobjedu, Iran i dalje napada susjedne zemlje i ne dozvoljava izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, kroz koji inače dnevno prolazi oko 20 milijuna barela ili oko 20 posto globalne potrošnje nafte.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) poručila je da se radi o najvećem poremećaju opskrbe u povijesti i odlučila da će njezine članice koordinirano na tržište plasirati 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi.
Ujedno, američki naftni čelnici uputili su tmurnu poruku administraciji predsjednika Trumpa: energetska kriza koju je izazvao rat u Iranu vjerojatno će se pogoršati.
Tijekom niza sastanaka u Bijeloj kući u srijedu i nedavnih razgovora s ministrom energetike Chrisom Wrightom i ministrom unutarnjih poslova Dougom Burgumom, izvršni direktori tvrtki Exxon Mobil, Chevron i ConocoPhillips upozorili su da će poremećaji u opskrbi energijom kroz vitalni Hormuški tjesnac i dalje stvarati nestabilnost na globalnim energetskim tržištima.
Izvršni direktor Exxona, Darren Woods, rekao je da cijene nafte mogu rasti iznad sadašnjih visokih razina ako špekulanti neočekivano podignu cijene te da tržišta mogu doživjeti nestašicu prerađenih proizvoda. Izvršni direktori Chevrona, Mike Wirth, i ConocoPhillipsa, Ryan Lance, također su izrazili zabrinutost zbog opsega poremećaja.
Cijene američke nafte porasle su do petka na 99 dolara po barelu (oko 8 posto prošlog tjedna).
Bijela kuća je provela ili razmatra nekoliko mjera koje bi, prema njihovim nadama, trebale sniziti cijene nafte — uključujući dodatno ublažavanje sankcija na rusku naftu, masovno oslobađanje hitnih energetskih rezervi i moguće ukidanje zakona koji ograničava protok sirove nafte između američkih luka. Dužnosnici administracije također su naftnim direktorima rekli da žele povećati protok nafte između Venezuele i SAD-a, rekao je jedan službenik Bijele kuće, piše Wall Street Journal.
Burgum je rekao da administracija radi “neprekidno” s energetskim tvrtkama kako bi stabilizirala globalna energetska tržišta. Wright i Trumpova administracija nastavit će poduzimati mjere za minimiziranje poremećaja u opskrbi energijom, rekao je glasnogovornik Ministarstva energetike Ben Dietderich.
Sastanci su opisani kao produktivni i nijedan od direktora nije okrivio Trumpovu administraciju za krizu. No mnogi u naftnoj industriji strahuju da dostupne opcije malo mogu učiniti za zaustavljanje krize te da je jedino rješenje ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi petina dnevne svjetske opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom. Inače, dugotrajne visoke cijene mogle bi opteretiti globalnu ekonomiju i smanjiti potražnju za gorivom.
“Svijet ne treba naftu po 120 dolara,” rekao je Steven Pruett, izvršni direktor tvrtke Elevation Resources sa sjedištem u Midlandu, Teksas. “To će uzrokovati ekonomsku devastaciju.”
Jedan stariji dužnosnik administracije rekao je da administracija zna da će cijene nastaviti rasti, ali trenutno nema puno mogućnosti. Pentagon je rekao administraciji da postoje opcije za otvaranje tjesnaca i dužnosnici žele da se to dogodi u roku od nekoliko tjedana, a ne mjeseci, tvrdi izvor za WSJ.
Napadi Irana na brodove se povećavaju u i oko uskog tjesnaca, a referentna cijena američke nafte trenutno se kreće oko 99 dolara po barelu. Najave prošlog tjedna da će SAD ublažiti sankcije Rusiji i doprinijeti najvećem hitnom otpuštanju nafte u povijesti — oko 400 milijuna barela — malo su smirile cijene.
Neki naftni direktori kažu da se pripremaju za dugotrajno razdoblje visokih cijena nafte koje bi kratkoročno moglo povećati profit, ali dugoročno naštetiti industriji i gospodarstvu.
Trump je u objavi na Truth Social u četvrtak umanjio zabrinutost zbog viših cijena energije, rekavši da su SAD najveći svjetski proizvođač nafte, “pa kad cijene nafte rastu, zarađujemo puno novca.”
Posljednjih deset godina američka naftna industrija pokušava prekinuti ciklus uspona i padova. Dok cijene iznad 100 dolara po barelu kratkoročno pomažu proizvođačima, dugoročno štete potrošačima i navode ih da manje troše gorivo, što pak može izazvati nagli pad cijena sirove nafte. Proizvođači tada moraju smanjiti proizvodnju, rezati troškove i otpuštati zaposlenike.
Burgum je u nedavnom intervjuu za CNBC rekao da se sastao s američkim tvrtkama i da očekuje da će objaviti povećanje proizvodnje zbog viših cijena. No industrijski direktori kažu da će bilo kakvo povećanje domaće proizvodnje biti umjereno i da neće nadomjestiti otprilike 9–10 milijuna barela nafte dnevno koji su, prema analitičarima, trenutno blokirani iza Hormuškog tjesnaca.
“Veliki igrači su disciplinirani i vraćaju novac dioničarima ili otkupljuju dionice,” rekao je Mike Oestmann, izvršni direktor Tall City Exploration u Midlandu.
U posljednja dva tjedna američki dužnosnici, uključujući Burguma, razgovarali su s Exxon i ConocoPhillips o povratku u Venezuelu kako bi uložili milijarde u zapuštena naftna polja te latinoameričke zemlje, rekao je službenik Bijele kuće.
Trump je ugostio naftne direktore u Bijeloj kući nakon operacije hvatanja Nicolása Madura u siječnju kako bi raspravili povećanje proizvodnje nafte u Venezueli. No izvršni direktori su inicijalno reagirali mlako na Trumpove zahtjeve da tamo ulože milijarde dolara.
Trumpovi suradnici žele koristiti venezuelansku naftu kako bi ojačali lance opskrbe gorivom na zapadnoj hemisferi, prema službeniku Bijele kuće. Exxon je rekao administraciji da razmatra slanje tehničkog tima u tu zemlju kasnije ovog mjeseca. Chevron, jedina velika američka naftna tvrtka aktivna u Venezueli, rekla je američkim dužnosnicima ranije ovog mjeseca da je njezina proizvodnja nafte u zemlji dostigla rekordne razine i da planira povećati proizvodnju, rekao je izvor.
Exxon i ConocoPhillips povukli su se iz Venezuele 2007. nakon što je tadašnji predsjednik Hugo Chávez nacionalizirao njihovu imovinu. Obje tvrtke pokušavaju povratiti milijarde koje im još uvijek duguju.
-
Važnije od nafte i plinaSvi strahuju da će Iran izvesti napad koji bi izazvao apokalipsu: "To je kao upotreba nuklearnog oružja"
-
Kriza na Bliskom istokuVIDEO Iran objavio glavni uvjet za kraj rata. Saveznici upozorili Trumpa: "Ovaj rat nema veze s NATO-om"
-
česta namirnica na jelovnikuŠto se događa s vašim krvnim tlakom kada redovito jedete jaja?
