"Osjećam bol i sram zbog nepopravljivog zla koje su djeci nanijeli služitelji Crkve"

Galerija 0

tri vijesti o kojima se priča Velika tragedija Shrvana majka: "Bila sam na brodu u Hrvatskoj kad mi je stigao poziv zbog kojeg sam se počela tresti" Određen mu istražni zatvor Detalji slučaja teško ozlijeđene bebe: Sve se dogodilo oko 6 sati ujutro, dijete od 10 mjeseci je plakalo u kolijevci Vremenska prognoza Stiže destabilizacija vremena: Evo gdje se očekuje nevrijeme, a gdje sparina

"Ne mogu a da ne izrazim bol i sram koje osjećam zbog nepopravljivog zla koje su djeci nanijeli služitelji Crkve", rekao je, što su nazočni popratili pljeskom.

"Htio bih se pridružiti braći u biskupstvu jer je pravedno zatražiti oprost i svesrdno pomoći žrtvama, a u isto vrijeme moramo raditi na tome da se to više ne dogodi", dodao je.

Kako se vidi iz baze podataka američke nevladine organizacije Bishop Accountability, zadnjih godina je za spolnu zloporabu optuženo gotovo 80 svećenika i redovnika u Čileu.

Katolička Crkva u Čileu je u travnju 2011. službeno zatražila oprost za sve slučajeve svećeničke spolne zlouporabe djece i zbog njihova prešućivanja.

Sveti Otac je usto pozvao na poštovanje "prava" i "kulture" domorodačkih naroda.

Domorodačke narode koji su "nerijetko zaboravljeni" treba "slušati", rekao je Papa. "Njihova se prava moraju uvažavati a kultura štititi kako se ne bi izgubio dio njihova identiteta i bogatstva", istaknuo je papa Franjo, ne spomenuvši izrijekom čileanski narod Mapuche s kojima će se sastati u srijedu.

"Etnički, kulturni i povijesni identitet mora se sačuvati od svakog pokušaja podjele i kontrole".

"Mudrost domorodačkih naroda može uvelike pridonijeti" zaštiti okoliša na planetu, istaknuo je Papa, dotaknuvši se omiljene teme.

"Od njih možemo naučiti da nema istinskog razvoja ako narod okreće leđa zemlji i onima koji ga okružuju", dodao je papa Franjo.

Sveti Otac će se u srijedu u Temucu, 600 km južno od prijestolnice, sastati s predstavnicima plemena Mapuche (7 posto čileanskog stanovništva) koji su 1541. kada su španjolski konkvistadori došli u Čile, živjeli na velikom području.

U toj pokrajini, Auracaniji, radikalizirana manjina se bori za "povratak" zemlje na kojoj su živjeli njihovi predci a koja je sada u rukama drvne industrije. (Hina)