Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Nakon godina sračunatog vođenja politike visokog rizika Sjeverna Koreja je očigledno izvela podzemnu nuklernu probu, postajući time osma deklarirana nuklearna sila na svijetu i otvorivši novu globalnu diplomatsku krizu.


Nuklearnim pokusom, na koji je Pyongyang upozoravao da slijedi od 3. listopada, završene su godine intenzivne diplomatske aktivnosti usmjerene na sprečavanje izoliranog kominističkog režima da razvije nuklerano oružje. 

Vezani članci Profesor Branimir Vidmarević u Dnevniku Nove TV o sukobu Irana i SAD-a - 5 Svijet na rubu opasnog sukoba: Raketni napad, dronovi, nuklearno oružje... Imamo li razloga za strah? Nova kriza na Bliskom istoku, Branimir Vidmarović, Vlatko Cvrtila Svijet u strahu od velikog rata: "Situacija je vrlo opasna, dovoljan je jedan krivi potez"

Potez Pyongyanga predstavlja i udarac kineskom čelniku Hu Jintaou, koji je smo nekoliko sati prije eksplozije bio
domaćin važnom sastanku s novim japanskim premijerom Shinzom Abeom, koji je završio zajedničkim pozivom Sjevernoj Koreji da se suzdrži od testiranja oružja i vrati za pregovarački stol.

Pokus će staviti nove dvojbe i pred američkog predsjednika Georgea W. Busha koji je nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. Sjevernu Koreju svrstao u "osovinu zla" zajedno s Iranom i Irakom.

Situacija se na diplomatskom polju radikalno mijenja i za Japan,
ključnog saveznika SAD-a u istočnoj Aziji, zemlju kojoj je Pyongyang upućivao otvorene prijetnje i lansirao balističke projektile preko njezinog teritorija. 

Novonastala situacija mogla bi u utrku za atomskim oružjem natjerati sve zemlje u regiji, čak i one koje su dosad bile tome nesklone, poput Južne Koreje ili Tajvana, ocjenjuje američka agencija AP. 

U širem kontekstu, potez vlasti u Pjongjangu mogao bi nagnati druge nuklearne sile, poput SAD, Indije ili Kine, da ponovno pokrenu svoja nuklearna testiranja, što bi moglo ugroziti dogovor o neširenju atomskog oružja.

"Ako se informacije o testu pokažu istinitima, to će ozbiljno ugroziti se samo sjeveroistočnu Aziju nego i globalnu stabilnost", ocijenio je japanski premijer Shinzo Abe.

"U slučaju da se potvrdi vijest o bombi, s velikom se sigurnošću može reći da će to pokrenuti utrku u naoružanju, tjerajući vlade svih zemalja u regiji na povećanje sredstava za obranu", rekao je voditelj seulskog ureda Međunarodne krizne skupine (ICG) Peter Beck.

Južna Koreja strahuje da bi Japan mogao prvi krenuti u stjecanje nuklearne moći, uzrokujući identične protumjere svojih sumnjičavih susjeda, osobito Kine i Južne Koreje, što bi u konačnici ugrozilo regionalnu sigurnost.

Japanci duboko preziru nuklearno oružje, jer je u kolektivnu svijest duboku utisnuto sjećanje na američke napade atomskim bombama na Hirošimu i Nagasaki.

Tokio je još 1995. razmatrao mogućnost nuklearnog naoružavanja kao protumjeru na nuklearnu moć Sjeverne Koreje, ali je vlada u konačnici odbacila tu zamisao zbog mogućnosti da Japan zbog toga izgubi američku vojnu pomoć i da takav potez uzbuni japanske susjede.

No prošlog je mjeseca bivši japanski premijer Yasuhiro Nakasone, koji danas vodi jednu analitičku agenciju, javno predložio da Japan "razmotri nuklearnu opciju".

Odluči li se Japan za takav potez, ne bi trebalo dugo da se velike zalihe plutonija iz iskorištenog goriva tamošnjih nuklearniih elektrana prerade u oblik potreban za zradu atomskog oružja.