Arheološko nalazište Azteka u Meksiku (Foto: AFP)
Arheološko nalazište Azteka u Meksiku (Foto: AFP)

Nakon 500 godina znanstvenici su napokon riješili tajnu jedne od najsmrtonosnijih epidemija u povijesti čovječanstva.


1545. godine meksički narod Azteka pogodila je katastrofa - visoka temperatura, glavobolja, krvarenje iz  očiju, usta i nosa. Smrt je uslijedila nakon tri ili četiri dana.

Vezani članci Suncokret/Ilusracija (Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL) Priopćenje Ministarstva poljoprivrede: S tržišta se zbog salmonele povlače suncokretove sjemenke Slika nije dostupna Opasna salmonela u lubenicama!

U roku od pet godina, čak 15 milijuna ljudi, procjenjuje se da je to bilo oko 80 posto stanovništva, izbrisano je u epidemiji koju su mještani nazvali "cocoliztli". Na aztečkom Nahuatl jeziku to znači - pošast.

Međutim, uzrok te pošasti bio je nepoznat gotovo punih 500 godina.

U ponedjeljak su znanstvenici opovrgli da su najnaprednije društvo pretkolumbovske Amerike uništile boginje, ospice, zaušnjaci, rubeola ili gripa. Naime, na zubima umrlih žrtava pronašli su DNA dokaz da se radilo o crijevnoj groznici, nalik tifusu.

"Cocoliztli iz 1545-1550 je bila jedna od mnogih epidemija koje su utjecale na Meksiko nakon dolaska Europljana. No, bila je specifična, druga od tri epidemije koje su dovele do ogromnog gubitka ljudskih života", rekla je znanstvenica Ashild Vagene sa Sveučilišta u Tuebingenu u Njemačkoj.

"O uzroku ove epidemije povjesničari su raspravljali više od stotinu godina. Sada možemo pružiti dokaz iz drevnog DNA kako bi odgovorili na to povijesno pitanje", rekla je Vagene, koautorica studije objavljene u časopisu Nature Ecology & Evolution.

Prvi val pošasti "cocoliztli" je 1545. godine u Meksiku i dijelu Gvatemale došao samo dva desetljeća nakon što su im španjolski osvajači već "donijeli" epidemiju boginja zbog koje je umrlo između 5 i 8 milijuna ljudi. 

Druga epidemija "cocoliztli" trajala je od 1576. do 1578. godine i ubila je polovicu preostale populacije.

"U gradovima su iskopani veliki jarci i od jutra do zalaska sunca svećenici nisu radili ništa drugo nego nosili mrtva tijela i bacali ih u jame", tako je franjevački povjesničar Fray Juan de Torquemada pisao o tom razdoblju.

Čak i tada, liječnici su već tvrdili da simptomi bolesti ne odgovaraju poznatim bolestima poput ospica ili malarije.

U ponedjeljak su znanstvenici, čini se, otkrili "krivca". Analizom DNK iz 29 kostura pokopanih na groblju "cocoliztli" pronašli su tragove bakterije salmonella enterica, vrste Paratyphi C.

Poznato je da uzrokuje trbušnu groznicu, poput primjerice tifusa. Meksički podtip u današnje vrijeme rijetko uzrokuje infekciju kod ljudi.

Mnogi sojevi salmonele šire se zaraženom hranom ili vodom i možda su "doputovali" u Meksiko s domaćim životinjama koje su donijeli Španjolci, kaže istraživački tim.

Salmonella enterica je u srednjem vijeku bila poznata u Europi. "Testirali smo sve bakterijske patogene i DNA viruse za koje su dostupni genomski podaci i jedina klica koja je otkrivena je salmonela enterica", rekao je koautor studije Alexander Herbig za AFP.

Moguće je međutim, da neki patogeni nisu otkriveni ili su potpuno nepoznati.

"Ne možemo sa sigurnošću reći da je S. enterica uzrok epidemije cocoliztli", rekla je znanstvenica Kirsten Bos. "Ali vjerujemo da imako jakog kandidata".