Od sredine devedesetih, kriminal je bio u opadanju. Teorija o uzroku tog trenda bilo je više – od intenzivnijeg policijskog nadzora, strožih zatvorskih kazni pa do prilično dobre ekonomske situacije.
Pročitajte i ovo
Paul Bresson, glasnogovornik Saveznog istražnog ureda, FBI-ja – ustanove koja prikuplja statističke podatke o trendovima kriminala – kaže da je ovaj pozitivni trend sada možda na izmaku: Podaci za 2005. ukazuju na rast od 2.5 posto za sve vrste nasilnog kriminaliteta, u što spadaju ubojstva, silovanja, pljačke i teži tjelesni napadi. Regija Srednjeg Zapada iskusila je najviši rast takvog kriminaliteta, kao i gradovi srednje veličine.
Neki kriminolozi međutim ukazuju da sa zaključkom da je kriminal ponovno u usponu treba pričekati – jer radi se tek o podacima za jednu godinu koja pokazuje odstupanje od općeg trenda koji je trajao više od deset godina.
No, rast kriminaliteta – pa makar i u okviru jedne godine – kriminolozi najčešće povezuju s pojavom metamfetamina, nove popularne droge na tržištu narkoticima. Za razliku od heroina i kokaina – koji se dobivaju od sirovina koje stižu iz inozemstva – metamfetamin se pripravlja preradom lijekova koji se bez recepta mogu nabaviti u svakoj američkoj ljekarni.
David Steingraber, čelnik profesionalne udruge National Criminal Justice Association, smatra da je ovaj narkotik prvenstveni uzrok rasta kriminaliteta: "Mislim da je područje Srednjeg Zapada posebno pogođeno širenjem metamfetamina. Ova je droga posebno nazočna u kaznenim djelima za koje je zainteresiran statistički odjel FBI-ja. 'Met' je popularan među članovima kriminalnih uličnih bandi; trgovina 'metom' postaje njihova glavna aktivnost."
Pojava droge 'crack' je prije dvadesetak godina dovela do pooštrenja zakona za preprodavače.
Duže zatvorske kazne smatraju se izravnim uzrokom smanjenja kriminala u posljednjih petnaestak godina – ako ni zbog čega drugog ono zbog toga što su mnogi potencijalni kriminalci dugo bili iza rešetaka, a ne na ulici.
No, John Roman iz Instituta za gradske studije u Washintonu, kaže da oštri zakoni sami po sebi nisu uvijek efikasni: "Šteta je što smo zanemarili inovativnije pristupe u borbi protiv kriminala, pristupe koji sprečavaju da čovjek uopće počini kazneno djela, da uopće dođe u zatvor.
U posljednjih pet, šest godina, nije se uopće investiralo u nov pristup obavljanju policijskog posla, te u lokalni nadzor nad policijom. Ako se koncentrirate jedino na klasičnu policiju, posljedica će biti rast kriminala."
Alfred Blumstein, profesor kriminologije na Sveučilištu Carnegie Mellon u Pennsylvaniji smatra da je rastu kriminala pridonijela i veća nezaposlenost među mladima, kao i opće smanjenje financiranja policije: "Situacija će biti gora, a ne bolja. Tinejdžerima je teško naći posao. Socijalne službe nemaju dovoljno novca, pa smanjuju svoju aktivnost. Policije je manje na ulicama, jer i ona ima manje novca nego prije. Zbog svega ovog, nisam optimist."
Kontrola i sprečavanje uličnog kriminala ovisi o nizu čimbenika. S jedne strane treba bolje razumjeti potrebe i težnje određenog segmenta mlađe generacije koja je nerazmjerno zastupljen među počiniteljima kaznenih djela. S druge strane, treba postići veću efikasnost u borbi protiv krijumčarenja i prodaje droge.
No, kriminolozi upozoravaju da će ilegalna trgovine droge biti atraktivna za kriminalce sve dok se na tom području bude 'vrtio' velik novac.
