Malteško predsjedništvo EU-a posvetit će također veliku pozornost promicanju socijalne uključenosti, posebno pravima žena i LGBT osoba, zatim jačanju stabilnosti i demokracije u susjednim zemljama te, kao otočna zemlja, održivom upravljanju morima i oceanima.
Ovo je prvi put da ta malena mediteranska zemlja sa samo 445.000 stanovnika predsjeda EU-om otkako je ušla u Uniju 2004., a događa se u važnom trenutku jer je integracija suočena s velikim izazovima.
Velika Britanija trebala bi, naime, do kraja ožujka službeno zatražiti izlazak iz EU-a nakon čega će početi pregovori o razdruživanju koji bi trebali biti dovršeni do listopada 2018. godine. Uz to, u ožujku se održavaju parlamentarni izbori u Nizozemskoj, a potom predsjednički i parlamentarni izbori u Francuskoj, na kojima će proeuropske političke stranke suočene s jačanjem populista biti na velikoj kušnji.
Čelnici 27 država članica okupit će se početkom godine na dva summita na kojima će pokušati zacrtati budući smjer Europske unije nakon odlaska Velike Britanije.
Na neformalnom summitu 3. veljače na Malti nastavit će se razgovori započeti u Bratislavi i to će biti svojevrsna priprema za summit u Rimu u ožujku na kojem bi trebao biti dovršen proces razmišljanja o budućnosti EU-a.
Summit u Rimu održava se u povodu 60. godišnjice Ugovora iz Rima, dokumenta kojim je stvorena Europska ekonomska zajednica 25. ožujka 1957. godine.
Predstavljajući prioritete malteškog predsjedništva EU-a u Bruxellesu, malteški parlamentarni tajnik za predsjedanje EU-om Ian Borg kazao je da bi Unija trebala biti fleksibilna kako bi mogla odgovoriti na različite potrebe svojih članica i vratiti povjerenje građana
Malteško predsjedništvo nastojat će otkloniti strahove i osjećaj nejednakosti među europskim građanima koji sve više vjeruju da su nacionalna rješenja za migrantsku krizu, sigurnosne izazove i gospodarske probleme učinkovitija od onih koja dolaze s europske razine, kazao je Borg, ističući da Europska unija treba novu viziju i veću fleksibilnost kako bi se mogla nositi s velikim izazovima.
Malteški premijer Joseph Muscat istaknuo je također da će Malta na čelu EU-a inzistirati na postizanju konkretnih rezultata u pitanjima koja su doista važna za europske građane. "Mi smo po prirodi graditelji mostova i želimo pokušati postići kompromise koji će nam omogućiti da napredujemo u budućnosti", rekao je, ističući da se Malta neće baviti samo Brexitom i migracijama.
Malteško predsjedništvo obećava i nastavak borbe protiv financiranja terorizma te organiziranog kriminala.
Malta će nastaviti raditi na jačanju jedinstvenog europskog tržišta. Konkretno, na tom se području iduće godine očekuje ukidanje roaminga (od 15. lipnja) te napredak prema ukidanju geoblokiranja, odnosno diskriminacije kupaca u prekograničnoj trgovini na internetu.
Najavljuje i daljnje jačanje potpore malim i srednjim poduzećima, kao i općenito poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanja, podsjećajući da je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker najavio udvostručenje trajanja i financijskih kapaciteta svojeg investicijskog plana.
Na području socijalne politike, Malta kao prioritet ističe promicanje rodne jednakosti i prava manjina i ranjivih društvenih skupina.
Zauzimat će se za bolje uključivanje žena na tržište rada, njihovu ravnopravnost prilikom zapošljavanja i borbu protiv nasilja nad ženama, a najavljuje i ministarsku konferenciju o pravima LGBT osoba.
S obzirom na to da su europska sigurnost i prosperitet usko povezani sa situacijom u susjednim zemljama, posebno na južnom Mediteranu, malteško predsjedništvo posvetit će posebnu pozornost stabilizaciji zemalja u južnom susjedstvu EU-a, ponajprije Libije i Tunisa.
Nastojat će također pridonijeti rješavanju sukoba u Siriji, kao i obnovi bliskoistočnog mirovnog procesa.
Suradnja sa zemljama u istočnom susjedstvu također će biti važna, uključujući potporu Ukrajini, kao i suradnja s Rusijom u globalnim i regionalnim pitanjima.
Budući da je Europska unija sve više ovisna o morima i oceanima, prioritet malteškog predsjedništva bit će također održiv razvoj i upravljanje morima i oceanima, posebno južnog Mediterana, a radit će i na promicanju turizma te pomorskog prijevoza.
Na početku malteškog predsjedanja bit će otvoreno novo sjedište Europskog vijeća, zgrada Europa, koja je zbog svojeg futurističkog izgleda prozvana "Svemirsko jaje".
Staklena zgrada u oblik lanterne simbolizira radost, a njezina izgradnja stajala je 321 milijun eura. Zanimljivo je da je pročelje zgrade izrađeno od recikliranih hrastovih prozorskih okvira prikupljenih iz svih 28 zemalja članica EU-a.
Za svoj logo malteško predsjednišvo izabralo je suvremenu interpretaciju Malteškog križa, amblema vojničkoga reda Vitezova sv. Ivana, simbola junaštva i pomaganja.
Malteško predsjedništvo dio je 'trija' s Nizozemskom i Slovačkom, a nakon Malte EU-om će u drugoj polovici godine predsjedati Estonija. (Hina)
