Pet godina nakon što se COVID-19 počeo širiti svijetom i izazvao masovna zatvaranja i ograničenja, znanstvenici počinju otkrivati učinke koje su nagle društvene promjene ostavile na djecu.
Pandemija je ostavila traga na njihovu ponašanju, mentalnom zdravlju, društvenim vještinama i obrazovanju. No koliko duboke te rane zapravo jesu i kakve će posljedice imati dugoročno, moglo bi se saznati tek u desetljećima koja dolaze, piše BBC.
Američka odgojiteljica Rebeca Underwood već sad vidi razliku između generacije djece s kojom je radila prije i nakon pandemije. Primijetila je, kaže, da su djeca koju podučava, u dobi od pet do šest godina, fizički znatno opreznija u usporedbi s onima koji su pohađali njezinu predškolu u Santa Monici prije pandemije.
"Mnoga se djeca ne znaju otkotrljati, ne mogu skočiti sunožno, vrlo su nesigurna kad se trebaju penjati", kaže Underwood i opravdano se pita - ima li to veze s nedostatkom boravka na otvorenom dok su ista djeca bila u najranijoj dobi. Naime, upravo generacija današnjih petogodišnjaka i šestogodišnjaka su djeca koja su bila bebe kada je izbila pandemija COVID-19.
Dramatična promjena za djecu i mlade
U ožujku 2020. škole diljem svijeta počele su se iznenada zatvarati, a životi djece i mladih ljudi dramatično su se promijenili – obitelji su bile zatvorene u domovima, izlazilo se tek povremeno, školsku djecu podučavali su roditelji ili su učili putem ekrana. Neki se među vršnjacima nisu slobodno kretali i po godinu dana – škole su u prosjeku bile zatvorene po 5 mjeseci, a neke i mnogo dulje.
Djeca u Underwoodinim mlađim skupinama, primjerice, se vrlo se lako prekomjerno uzbude. Škola u kojoj radi morala je prije dvije godine ukinuti glazbene sate jer su glazbeni instrumenti u učionici za djecu bili jednostavno preintenzivni – bučan zvuk izazivao je kod njih uznemirenost.
U Engleskoj, studija "Born in Covid Year Core Lockdown Effects" prati dvije skupine po 200 djece – jednu rođenu tijekom zatvaranja 2020. godine, a drugu nakon ukidanja mjera u 2021. godini – s fokusom na jezične vještine i izvršne funkcije u dobi od četiri godine. Njihovi preliminarni rezultati trebali bi biti objavljeni kasnije ove godine, ali istraživači već sada ističu da rezultati pokazuju kako djeca koja su bila bebe tijekom pandemije raspolažu s manje riječi.
"Opća slika koju dobivamo iz različitih izvora upućuje na to da je upravo komunikacija nešto što je vjerojatno bilo pogođeno,“ kaže Nicola Botting, razvojna psihologinja sa sveučilišta City St George’s u Londonu, suvoditeljica studije.
Rupe u znanju
Potencijalno veliki problem mogle bi biti i rupe u znanju nastale zbog nemogućnosti da se tijekom pandemije nastava odvija uživo. Analiza konzultantske kuće McKinsey procjenjuje da bi nedovršeno obrazovanje učenika tijekom pandemije moglo rezultirati time da oni tijekom života zarade desetke tisuća dolara manje u usporedbi s vršnjacima čije školovanje nije bilo prekinuto.
Dugoročni trošak za društvo mogao bi ipak nadilaziti obrazovanje. Zatvaranja zbog covida-19 potaknula su zabrinutost i zbog mogućih promjena u tjelesnom zdravlju djece tijekom pandemije.
Jedno britansko istraživanje pokazalo je da je pretilost među djecom u dobi od 10 do 11 godina porasla tijekom pandemije i da se ta razina zadržala i nakon nje. Vjerojatni uzroci leže u promjenama prehrambenih navika i razine tjelesne aktivnosti do kojih je došlo u mnogim zemljama tijekom pandemije – i koje su se, možda, nastavile i nakon toga.
Iako je pandemija izazvala nagli šok u životima djece i njihovu obrazovanju, također je pogoršala trendove koji su već bili prisutni prije pojave COVID-19.
Judith Perrigo, istraživačica u području obrazovanja sa Sveučilišta Kalifornije u Los Angelesu, godinama je pratila kako rezultati iz čitanja i matematike u SAD-u polako padaju.
"Priča je u tome da je pandemija razvojno naštetila djeci", kaže Perrigo, premda napominje kako podaci iz istraživanja pokazuju da je negativni trend već bio prisutan kad je pandemija izbila.
Perrigo i njezin tim očekivali su pad u svim područjima koja su učitelji ocjenjivali, no pronašli su pad u tri od pet kategorija – u jezičnim i kognitivnim vještinama, komunikacijskim sposobnostima te društvenoj kompetenciji. Tjelesno zdravlje ostalo je nepromijenjeno – moguće zbog velikog fokusa na javno zdravstvo tijekom pandemije, što je olakšalo održavanje zdravlja, ili zbog činjenice da su djeca u vrijeme prvih zatvaranja, kada su smjela izlaziti, provodila više vremena na otvorenom.
Neki rezultati iznenadili
Možda pomalo iznenađujuće, istraživači su tijekom pandemije zabilježili i poboljšanje u rezultatima djece kad je riječ o emocionalnoj zrelosti. Iako to u prvi mah može zvučati nelogično, Perrigo objašnjava kako postoji čitavo područje istraživanja koje povezuje nepovoljne životne okolnosti s razvojem emocionalne zrelosti.
"Kada djeca prolaze kroz teške životne situacije, kao razvod roditelja, nasilje u susjedstvu, često se kod njih razvija emocionalna zrelost kao odgovor na te izazove", kaže Perrigo.
"Tijekom COVID-a nije bilo kamo otići. Vijesti su stalno bile uključene. Svakodnevno smo gledali broj umrlih. Djeca su bila izložena velikim, složenim temama i upravo zato su njihovi rezultati na ljestvici emocionalne zrelosti zapravo porasli", objasnila je.
Ostaje za vidjeti hoće li im ta razvijena emocionalna zrelost pomoći u nošenju s izazovima u kasnijem životu. No stres izazvan pandemijom ostavio je i druge tragove na mentalnom zdravlju djece i adolescenata – brojne studije bilježe povećane razine anksioznosti, depresije, ljutnje i razdražljivosti tijekom zatvaranja.
Cjelovite posljedice pandemije COVID-19 na generaciju djece razotkrivat će se tek tijekom godina i desetljeća koje dolaze. No za odgojiteljicu Rebecu Underwood već sada postoje znakovi nade u njezinu najnovijem razredu.
"Definitivno ide nabolje. Hrabriji su, iako je emocionalno-društveni razvoj još uvijek pomalo izazovan", zaključila je Underwood.
-
Liječnici imaju važno upozorenje!Dječak se na intenzivnoj u Splitu bori za život: To im je najteži slučaj do sada
-
Policija dignula dronoveDnevnik Nove TV u ophodnji nad međimurskim poljima: "Nađem ga u svom polju i pitam što radi, on kaže - kopam djeci za pomfrije..."
-
GOTOVA ISTRAGAPolicija objavila nove detalje o slučaju teško ozlijeđene bebe
